24 окт

PRAVILNO – NEPRAVILNO

KORISNO!

Pravilni oblici – nepravilni oblici:

◊ A

• adhezija – athezija

Foto: Shutterstock

• aerodrom – aerodrum

• aflatoksin – alfatoksin

• agrumi – agrum

• Ahilova peta – ahilova peta

• a kamoli – a kamo li, akamoli

• akumulator – akomulator

• alatki – alatci

• ambalaža – anbalaža

• amblem – anblem

• amfora – anfora

• angažman – anganžman

• Antarktik – Antartik

• antipatičan – antisimpatičan

• april – April

• apsorpcija – absorpcija

• Arktik – Artik

• asfalt – asvalt

• Astek – Actek, Aztek

• at – hat

• Atlantski okean – Atlanski okean

• atmosfera – atmosvera

• avgust – Avgust

• azbest – asbest

• azijski – aziski

◊ B

• badminton – badmington

• bagrem – bagren

• bambus – banbus

• bandžidžamping – bandži džamping

• Bangkok – Bankok

• baštenski – baštanski

• bdeti – bditi

• belešci – beleški

• beletristika – belatristika

• belopalanački – belo-palanački

• belji – beliji

• beskonačno – bezkonačno

• beskrajan – bezkrajan

• besneti – besniti

• besplatan – bezplatan

• besposlen – bezposlen

• bešnji – besniji

• bez ičega – bez ničega

• bez ikakvog – bez nikakvog

• bez ikoga – bez nikoga

• bez veze – bezveze

• beživotan – bezživotan

• bicikl – bicikla, biciklo

• bicikli – bicikle

• bičevati – bičovati

• bismo – bi smo

• biste – bi ste

• blaži – blažiji

• blesak – bljesak

• bobina – bombina

• bogatstvo – bogastvo

• bombona – bonbona

• boranija – buranija

• Branki – Branci

• brčić – brkčić

• briljantan – brilijantan

• brojilac – brojioc

• bršljan – bršljen

• buržoazija – buržuazija

◊ C

• caričin – caricin

• centimetar – cantimetar

• cev – šuplja cev

• cilindar – cilinder

• crnji – crniji

• crtežom – crtežem

• crvenjenje – crvenenje

• curiti – cureti

• cviljenje – cvilenje

◊ Č

• čak – čak štaviše

• čamiti – čameti

• čaršav – čaršaf

• časna – častna

• častan – časan

• čestitki – čestitci

• često – često puta

• četiri – četri

• četiristo – četristo

• četrnaest – četrnest

• četvorostruki – četvorodupli

• činilac – činioc

• čitalac – čitaoc

• čudesan – čudestan

• čudesna – čudestna

◊ Ć

• ćemo – će mo

• ćerpič – ćerpić

◊ D

• dajući – davajući

• dan-danas – dan danas

• dasci – daski

• decembar – Decembar

• delinkvencija – delikvencija

• delilac – delioc

• deljenje – delenje

• depandans – depadans

• desert – dezert

• detoksikacija – detoksinacija

• devetnaest – devetnest

• devetsto – devesto

• devojčicin – devojčičin

• dijeta – djeta

• dobar dan – dobardan

• dobro veče – dobroveče

• doktorand – doktorant

• donedavno – do nedavno

• donesen – donešen

• dovezen – dovežen

• drugaričin – drugaricin

• dvadesetak – oko dvadesetak

• dvanaest – dvanest

• dvaput – dva put

• dva puta – dvaputa

◊ DŽ

• džanarika – dženerika

• džezva – đezva

• džuboks – džu-boks

◊ Đ

• đene-đene – đene đene

• đuveč – džuveč

◊ E

• ekonomija – ekonomia

• ekserčić – ekserćić

• ekskurzija – eskurzija

• ekspedicija – ekspedicia

• ekstradicija – ekstradikcija

• ekstrakt – ekstrat

• ekvator – Ekvator

• embargo – enbargo

• empirijski – empiriski

• enciklopedija – enciklopedia

• esperanto – eksperanto

• espreso – ekspreso

• eventualno – eventuelno

• evolucija – evolucia

• evro – euro

◊ F

• faktorijel – faktorijal

• februar – Februar

• fen – fem

• fijuk – fiuk

• fiks-ideja – fiks ideja

• fioka – fijoka

• flamenko – flamengo

• fobija – fobia

• foto-aparat – fotoaparat

• fotosinteza – foto-sinteza

• Frankenštajn – Frankeštajn

• futrola – fotrola

◊ G

• genitiv – genetiv

• gipka – gibka

• gladijator – gladiator

• gledalac – gledaoc

• gorči – gorčiji, gorkiji

• grejpfrut – grejfrut, grejpfurt

• grend slem – gren slem

• grešci – greški

• griz – gris

• grizeno – griženo

• grmeti – grmiti

• grmljenje – grmenje

• gubici – gubitci

• gušći – gustiji

◊ H

• halabuka – alabuka

• harambaša – arambaša

• harčiti – arčiti

• helidrom – heliodrom

• helikopter – helihopter

• hemisfera – hemisvera

• hermafrodit – hemafrodit, hermofrodit

• hlepčić – hlebčić

• Hongkong – Honkong

• hrapavost – rapavost

• hrčući – hrkajući

• hrskav – rskav

• hvaljenje – hvalenje

◊ I

• identično – indentično

• identifikovati – indentifikovati

• imenilac – imenioc

• Indijanapolis – Indijanopolis

• inscenirati – iscenirati

• intenzitet – intezitet

• inženjer – inžinjer

• iscepkati – izcepkati

• iscuriti – iscureti

• iskipeti – iskipiti

• isključiti – izključiti

• ispisati – izpisati

• Istanbul – Istambul

• istorijski – istoriski

• istovarivati – istovarati

• istresen – istrešen

• išarati – isšarati, izšarati

• iščešljati – isčešljati, izčešljati

• iščupati – isčupati, izčupati

• i te kakav – itekakav

• i te kako – itekako

• izdržljiv – izdrživ

• iz inata – izinata

• iznesen – iznešen

• izolacioni – izolacijoni

• izuzeci – izuzetci

• izvanredan – izvaredan

• izvrsna – izvrstna

• izvrstan – izvrsan

• izvršilac – izvršioc

◊ J

• jaganjci – jaganci

• jahati – jašiti

• januar – Januar

• jašući – jahajući

• jedanaest – jedanest

• jedanput – jedamput

• jul – Jul

• jun – Jun

• juten – jutan

• jutros – danas ujutru

• jutrošnji – jutrašnji

• južnoamerički – južno-američki

◊ K

• kaiš – kajiš

• kalajisati – kalaisati

• kalodont – kaladont

• kaljenje – kalenje

• karabinijer – karabinjer

• katolikinja – katolkinja

• keksovi – keksi

• kipeti – kipiti

• kiseljenje – kiselenje, kišeljenje

• klešta – klješta

• klin-čorba – klin čorba

• klovn – klovan

• kneginja – knjeginja

• knjigovodstvo – knjigovođstvo

• kohabitacija – koabitacija

• kombajn – konbajn

• kombi – konbi

• kombinacija – konbinacija

• kompetentan – kompententan

• kompleks – konpleks

• kondenzacija – kondezacija

• kondenzator – kondezator

• konstanta – kostanta

• kontroverza – kontraverza

• koprodukcija – kooprodukcija

• korisna – koristna

• koristan – korisan

• korodirati – korozirati

• krajnji – krajni

• Kraljević Marko – Marko Kraljević

• kraljičin – kraljicin

• krejon – kreon

• krešendo – kreščendo

• kurcšlus – kuršlus

• kvarc-lampa – kvarc lampa

◊ L

• laku noć – lakunoć

• Lamanš – La Manš

• lamborgini – lambordžini

• lapavica – hlapavica

• laptop – lap top, lap-top

• leci – letci

• leptir-mašna – leptir mašna

• logaritam – logoritam

• loto – Loto, LOTO

• lovčev – lovcev

◊ LJ

• Ljubičin – Ljubicin

• ljući – ljutiji

• ljudstvo – ljutstvo

• ljupka – ljubka

◊ M

• mačevalac – mačevaoc

• mački – mačci

• maj – Maj

• majica – maica

• ma kakav – makakav

• Mali medved – Mali Medved

• mansarda – masarda

• mantinela – martinela

• ma od koga – od ma koga

• maršruta – maršuta

• mart – Mart

• maskenbal – maskembal

• masna – mastna

• mastan – masan

• mašući – mahajući

• ma u čemu – u ma čemu

• mekši – mekaniji

• meteorologija – meterologija

• Miličin – Milicin

• mislilac – mislioc

• mogao – mogo

• Molotovljev koktel – molotovljev koktel

• moljenje – molenje

• Monblan – Mon Blan

• motocikl – motorcikl

• mrsan – mrstan

• mrsna – mrstna

◊ N

• nadnesen – nadnešen

• nagrizen – nagrižen

• naiskap – na iskap

• najpre – naj pre

• najviši – najvišlji

• nalivati – nalevati

• nalivpero – naliv pero, naliv-pero

• naočigled – na očigled

• naporednost – naporedost

• na primer – naprimer

• narcisizam – narcizam

• naručilac – naručioc

• nasred – na sred

• natenane – na tenane

• neizvesna – neizvestna

• neizvestan – neizvesan

• nekorisna – nekoristna

• nekoristan – nekorisan

• nemasna – nemastna

• nemastan – nemasan

• neprestano – neprestalno

• nesavesna – nesavestna

• nesavestan – nesavesan

• nesvesna – nesvestna

• nesvestan – nesvesan

• ni iz čega – iz ničega

• ni na koga – na nikoga

• ni na šta – na ništa

• ni od kakvog – od nikakvog

• ni od koga – od nikoga

• ni o kome – o nikome

• ni po čemu – po ničemu

• nipošto – ni po što

• ni pred kim – pred nikim

• ni sa kim – sa nikim

• ni u čemu – u ničemu

• ni u kojem – u nikojem

• ni za čiji – za ničiji

• nosilac – nosioc

• novembar – Novembar

• nusproizvod – nus proizvod

◊ NJ

• njišući – njihajući

• njujorški – njujorski

◊ O

• obožavalac – obožavaoc

• očekujući – očekivajući

• oćutati – otćutati

• odbramben – odbranben

• odeljenje – odelenje

• odgrizen – odgrižen

• odnekud – od nekud

• odnesen – odnešen

• odolevati – odoljevati

• odseći – otseći

• odsek – otsek

• odspavajte – otspavajte

• odštampati – otštampati

• odvezen – odvežen

• oftalmolog – oftamolog

• Ognjena zemlja – Ognjena Zemlja

• oktobar – Oktobar

• opredeljenje – opredelenje

• original – orginal

• orijentalan – orjentalan

• orijentisati – orjentisati

• osamnaest – osamnest

• oslobodilac – oslobodioc

• osvetljenje – osvetlenje

• osvoj – osvoi

• otcepiti – odcepiti

• otkad – odkad

• otkako – odkako

• otključati – odključati

• otkopčati – odkopčati

• otpočeti – odpočeti

• otpozdraviti – odpozdraviti

• otprilike – odprilike

• otresen – otrešen

• ovde-onde – ovde onde

◊ P

• Pandorina kutija – pandorina kutija

• pakosna – pakostna

• pakostan – pakosan

• pakpapir – pak-papir

• paljenje – palenje

• paradajz – paradajiz

• pasti – padnuti

• pedeset – petdeset

• period – vremenski period

• Perl Harbor – Perl Harbur

• petnaest – petnest

• petsto – pesto

• pij – pi

• pingpong – ping-pong

• pion – pijon, pijun

• plačući – plakajući

• počeci – početci

• podaci – podatci

• podnesen – podnešen

• podnosilac – podnosioc

• podražavalac – podražavaoc

• podsetnik – potsetnik

• podstrek – podstreh

• podsvest – potsvest

• pokolenje – pokoljenje

• poljoprivreda – poljuprivreda

• pomažući – pomagajući

• pomfrit – pomfri, ponfrit

• popij – popi

• popni se – popni se gore

• porudžbina – poručbina

• posetilac – posetioc

• posetnica – podsetnica

• posred – po sred

• postpejd – post pejd

• pošiljalac – pošiljaoc

• poštovalac – poštovaoc

• potceniti – podceniti

• potpaliti – podpaliti

• potpritisak – podpritisak

• potresen – potrešen

• pozicija – pozicia

• poznajući – poznavajući

• poznavalac – poznavaoc

• pratilac – pratioc

• predajući – predavajući

• predsednik – presednik, pretsednik

• predsoblje – pretsoblje

• predstavnik – prestavnik, pretstavnik

• predstojeći – prestojeći, pretstojeći

• pred tobom – pretobom

• prekjuče – preključe

• prekosutra – preko sutra

• prestrukturirati – prestruktuirati

• pretčas – predčas

• prethodno – predhodno

• pretovarivati – pretovarati

• pretpostavka – predpostavka

• prevodilac – prevodioc

• prianjati – prijanjati

• prikleštiti – priklještiti

• principijelan – principijalan

• principijelnost – principijalnost

• prizemljiti – prizemniti

• prkosan – prkostan

• prkosna – prkostna

• protestovati – protestvovati

• protivkandidat – protiv kandidat

• protivnapad – protiv napad

• protivotrov – protiv otrov

• provreti – provriti

• pulover – poluver

◊ R

• računovodstvo – računovotstvo

• radijator – radiator

• radije – rađe

• radijus – radius

• rajsferšlus – rajferšlus

• ranoranilac – ranoranioc

• rascvetati – razcvetati

• raščistiti – rasčistiti

• razbijte – razbite

• raznovrsna – raznovrstna

• raznovrstan – raznovrsan

• recenzent – recezent

• rejon – reon

• remek-delo – remek delo

• restrukturirati – restruktuirati

• robnonovčani – robno-novčani

• rolšue – rošule

• ronilac – ronioc

• rukovodilac – rukovodioc

◊ S

• sa mnom – samnom

• Sanremo – San Remo

• savesna – savestna

• savestan – savesan

• sažaljenje – sažalenje

• sedamnaest – sedamnest

• seljenje – selenje

• septembar – Septembar

• severnoamerički – severno-američki

• sfera – svera

• siđi – siđi dole

• sijalica – sialica

• simbol – sinbol

• simfonijski – simfoniski

• sinoć – juče uveče

• sitroen – citroen

• sjahati – sjašiti

• skalpel – skalper

• skorojevićki – skorojevićski

• skripta – skripte

• slanik – solanik

• slatka – sladka

• slušalac – slušaoc

• snabdevati – snadbevati

• so – sol

• Sokobanja – Soko Banja

• sosovi – sosevi

• spasavanje – spašavanje

• spasavati – spašavati

• spasilac – spasioc

• spejs-šatl – spejs šatl

• srodstvo – srostvo, srotstvo

• srpska Nova godina – Srpska nova godina

• stambeni – stanbeni

• stari Grci – Stari Grci

• starosedelac – starosedeoc

• steroidi – stereoidi

• sto – stol

• stolnjak – stoljnjak

• stranputica – stramputica

• strasna – strastna

• strastan – strasan

• streha – streja

• strepeti – strepiti

• stroži – strogiji, strožiji

• strukturirati – struktuirati

• stvaralac – stvaraoc

• sumnjati – sumljati

• suprotstavljati – suprostavljati

• suvlji – suviji

• svetlosna – svetlostna

• svetlostan – svetlosan

• svojevrsna – svojevrstna

• svojevrstan – svojevrsan

◊ Š

• šalovi – šalevi

• šaljenje – šalenje

• šampita – šanpita

• Šapčanin – Šabčanin

• šapućući – šaputajući

• Šar-planina – Šar planina

• šaržer – šanžer

• šesnaest – šesnest

• šezdeset – šestdeset

• šivenje – šijenje

• šminki – šminci

• Škot – Škotlanđanin

• Škoti – Škotlanđani

• Škotkinja – Škotlanđanka

• špajz – špaiz, špajiz

• šperploča – šper ploča, šper-ploča

• štaviše – čak štaviše

• štošta – što šta

• štriklirati – štiklirati

• šumadijski – šumadiski

◊ T

• tački – tačci

• takozvani – tako zvani

• talac – taoc

• tamnjenje – tamnenje

• tampon – tanpon

• teorijski – teoriski

• tešnji – tesniji

• to jest – tojest

• Tokio – Tokijo

• tramvaj – tranvaj

• tražilac – tražioc

• trenuci – trenutci

• treperiti – trepereti

• tresenje – trešenje

• tridesetak – oko tridesetak

• trinaest – trinest

• triput – tri put

• tri puta – triputa

• trostruki – trodupli

• truljenje – trulenje

◊ U

• u inat – uinat

• ukleštiti – uklještiti

• umanjilac – umanjioc

• u međuvremenu – umeđuvremenu

• u potpunosti – upotpunosti

• u pravu – upravu

• uputstvo – upustvo

• u redu – uredu

• usred – u sred

• usredsređen – usresređen

• u stvari – ustvari

• u susret – ususret

• uvezen – uvežen

• uz inat – uzinat

• uzjahati – uzjašiti

• uzvičnik – uskličnik

◊ V

• vakuum – vakum

• vakuumiran – vakumiran

• Valjevci – Valjevčani

• valjevski – valjevački

• vanredan – vandredan

• vata – fata

• vaza – vazna

• večeras – danas uveče

• vegeta – Vegeta

• vegetarijanstvo – vegeterijanstvo

• Veliki medved – Veliki Medved

• vezenje – veženje

• višečasovni – više časovni

• viši – višlji

• vizitkarta – vizit karta, vizit-karta

• voćki – voćci

• voćnjak – votnjak

• votka – vodka

• vrapca – vrabca

• vrsna – vrstna

• vrstan – vrsan

• vršilac – vršioc

• vrući – vrućiji

• vukući – vučući

◊ Z

• zabelešci – zabeleški

• zadaci – zadatci

• za inat – zainat

• zajahati – zajašiti

• zalij – zali

• za mnom – zamnom

• zanesenost – zanešenost

• zasluzi – zaslugi

• zatrudneti – zatrudniti

• zauzvrat – za uzvrat

• zecom – zecem

• zejtin – zeitin

• znački – značci

• Zoričin – Zoricin

◊ Ž

• žalosna – žalostna

• žalostan – žalosan

• žaljenje – žalenje

• žar-ptica – žar ptica

• ždrepci – ždrebci

• žetelac – žeteoc

• žleb – žljeb

• žurki – žurci

 

Pravilni izrazi – nepravilni izrazi:

• biću kod kuće – biću kući

• čekati kao ozebao sunce – čekati kao ozeblo sunce

• četrdesetih godina XX veka – 1940-ih godina

• danas se odmaram – danas odmaram

• diskutujemo o nečemu – diskutujemo nešto

• dogovorili smo se – dogovorili smo

• došao sam ovamo – došao sam ovde

• fabrika je počela rad (da radi) – fabrika je počela sa radom

• izgovorio je to ne razmislivši – izgovorio je to bez da je razmislio

• između 10 i 12 časova – između 10–12 časova

• još si tu – još uvek si tu

• kafa za nošenje – kafa za poneti

• kod kuće sam – kući sam

• kontaktirajte sa nama – kontaktirajte nas

• malo-malo pa se nešto dogodi – svako malo pa se nešto dogodi

• možda će prestati kiša – možda prestane kiša

• nakrivo nasađen – nakratko nasađen

• napišite u svesku – napišite u svesci

• nemamo primedaba na tvoje ponašanje – nemamo primedbi na tvoje ponašanje

• od 1939. do 1945. – od 1939–1945.

• ona je kod kuće – ona je kući

• oni se i ne poznaju – oni se ni ne poznaju

• otišao je bez pozdrava – otišao je bez da se pozdravio

• o tom pitanju – po tom pitanju

• oženio se Jelenom – oženio je Jelenu

• ponosi se mnome – ponosi se sa mnom

• sa dodacima i bez njih – sa i bez dodataka

• to je neverovatno – to je za ne verovati

• to se moglo očekivati – to je bilo za očekivati

• u vezi s tim – u vezi toga

• zahvaljujem na pozivu, doći ću – zahvaljujem se na pozivu, doći ću

• za predlog i protiv njega – za i protiv predloga

• zaradili smo upola manje – zaradili smo duplo manje

(Preuzeto sa sajta Opšte obrazovanje)

04 мај

Množina množine ;-)

 

drveca

 

Drveće je zbirna imenica, koja već označava množinu – drveće u šumi, baš kao ovo na slici! Tako se od nje, logično, ne može praviti „nova“ množina.

Ova imenica je zaista specifična pa su i greške gotovo opravdane:)

U jednini DRVO, DRVETA, DRVETU, a u množini označava i građu, posečena DRVA, genitiv – (tih) DRVA, dativ (tim) DRVIMA, ali i stabla – DRVETA, genitiv (tih) DRVETA, dativ (tim) DRVETIMA (akcenat u svim slučajevima na E). Pored toga, imamo i zbirnu imenicu DRVEĆE koja, kao i druge zbirne imenice, gramatičkom jedninom (TO drveće, TOG drveća, TOM drveću) označava množinu, zapravo mnoštvo nečega…

Ako se vratimo na citiranu rečenicu, naš junak mogao se popeti ili „na najveće DRVEĆE sveta“ ili „na neka od najvećih DRVETA sveta“, i to sa kratkouzlaznim akcentom na E! Ali, akcenti su posebna priča, zar ne? O njima drugom prilikom…

12 окт

S kim, čime, kako … ( značenja instrumentala )

 

“Zašto su ljudi više fascinirani SA LAŽIMA nego SA ISTINOM?” – izgovorili su u jednom televizijskom programu. Bila bi to smislena rečenica, samo bez predloga SA, upotrebljenog dva puta – bez ikakve potrebe.

Mnogo više od ovog iznenadio me je „obrnuti“ primer, koji mi je, sasvim nenadano, ponudio jedan upadljivi natpis na benzinskoj pumpi:

 

plamen instrumental

„Zabranjeno pušenje i pristup OTVORENIM PLAMENOM“ (?!).

Zar to nije isto kao kada bismo rekli „Prišao je OSMEHOM na licu“…?

Naravno da treba reći SA OSMEHOM na licu, baš kao što treba da piše SA (otvorenim) PLAMENOM.

Zašto je izostao predlog SA na ovom natpisu?

Predlog SA uz instrumental  uglavnom se vezuje samo za značenje društva:  „Došao je SA BRATOM“, „SA KIM si bio?“ i sl. U značenju sredstva strogo je zabranjen, pa ćemo reći: „Napisao je KREDOM“, „Dohvatio je RUKOM“, „Kopa MOTIKOM“, a nikako ne: sa kredom, sa rukom, sa motikom, jer je pitanje ČIME nešto radimo a ne sa čime!

instrumental

Ipak, instrumental ima i vrlo bitno značenje NAČINA, pa ćemo na pitanje KAKO  neko nešto radi odgovoriti: „Uči SA NAPOROM“, „Dolazi SA OSMEHOM“… I u značenju VREMENA predlog SA ima značajnu ulogu, jer je jedno: „SA GODINAMA je dobijao na snazi“ , a drugo: „GODINAMA se nisu videli“; „S JUTROM dolazi i rosa“; „JUTROM odlazi u šetnju“…

Dakle, pumpi bismo mogli (a naravno da to nećemo :-))pristupiti samo SA PLAMENOM, a bilo kakva da su nam moralna načela, možemo biti fascinirani samo ISTINOM ili LAŽIMA; nikako ne SA ISTINOM i SA LAŽIMA!

 

 

 

 

27 јул

Maski ili masaka?

 

 

maska-logo

Ne znam za vas, ali ja sam ovih dana u znaku maski… ili masaka?

Bila to maska kao ritualni predmet kojim čovek sakriva lice, maska u kozmetici, koja štiti kosu ili maska koja, kao gotovo kultni predmet doba modernih tehnologija, štiti naš mobilni telefon – povremeno nam zatreba njen genitiv množine:-).

Jedan od mlađih članova moje porodice me je, tako, ovih dana izveštavao: “Ima baš dobrih masKI za taj telefon”, pa sledeći put: “Našao sam još masAKA za ajfon”. Ako se ne varam, upotrebio je jednom i treći vid genitiva imenica ženskog roda sa dva ili tri suglasnika u osnovi – maskA

U isto vreme, na internetu pronađoh blog čiji autor – pesnik  ima istu dilemu:  u istoj pesmi je, izgleda nesvesno, na jednom mestu upotrebio genitiv MASKI, a na drugom – MASAKA.

maski ili masaka

 

Ako i vi imate ovakvu dilemu, razrešićemo je zajedno.

Genitiv množine ove imenice je MASKI, a ne masAKA.

Iako se pri građenju genitiva množine imenica ženskog roda čija se osnova završava sa dva ili tri suglasnika daje prednost obliku sa nepostojanim A ubačenim između suglasnika: primedAba, basAna, propovedAka, marAka, bolje nego primedbI, markI, i sl, veliki broj ovakvih imenica ima gentiv množine sa nastavkom –I.  Tako treba reći: MOLBI, LAMPI, BORBI, NEPRAVDI, ŠANSI, TAJNI, KANDŽI, RADNJI, PERTLI, CISTERNI, a pesnik iz naše priče ipak je bio u pravu u iskazu: „… previše je MASKI bačeno i stavljeno…“.  

Poslednji oblik genitiva ovakvih imenica, sa nastavkom –A,  baš kao u nominativu jednine, rezervisan je za imenice sa suglasničkim grupama ST, ZD, ŠT, ŠČ, ŠĆ, KS, PS:  lastA, vrstA, zvezdA, baštA, kao i gošćA, taksA, elipsA.

08 јул

PoseKu a ne poseČu!

poseku

 

Svakome ko vidi ovaj natpis gramatička greška (koju je neko ispravio na licu mesta) potpuno će odvući pažnju od sadržine. Šteta!

Ne dozvolite da vas gramatika sapliće na svakom koraku, već se uhvatite u koštac sa njenim pravilima.

Glagoli kao poseći, iseći, peći, reći, u trećem licu prezenta množine imaju oblik sa K, a ne Č, kao u ostalim licima. Dakle: posečem, posečeš, poseče, posečemo, posečete, POSEKU! Razlog je to što u ovom obliku nije bilo uslova za palatalizaciju – K, G, H samo ispred  E i I prelaze u Č, Ž, Š.

TREBA ZNATI OVO i vredno je truda, kako nam se ne bi dešavalo da nam zbog neke gramatičke greške „isklizne“ suština.

 

 

07 јул

ZASUČITE rukave i ISPECITE kolače!

ispeci pa reci

Da li da shvatite ovaj naslov kao savet? Da, svakako. Što više PECITE sami, bićete zdraviji! Ipak, glavna korist koju ćete izvući čitajući tekst je  jezičke prirode.

Kaže se (i piše): ispečem, ispečeš, ispeče, ispečemo, ispečete, ali ISPEKU, baš kao i ISEKU, POSEKU, DOVUKU, IZVUKU…  Zašto? Osnova glagola kao što su ispeći, poseći, iseći, reći, izvući, poseći, završava se na K (peK-, reK-,vuk-, pa imamo PEKAO, REKAO, SEKAO), ali se u svim licima prezenta, osim trećeg lica množine, izvršila palatalizacija (znate ono: k, g, h, ispred -e i -i u nekom trenutku su prešli u č, ž, š). Tako, imamo ISPEČEM, ISPEČE… , ali je ostalo ISPEKU, prosto zato što se u ovom obliku k našlo ispred –u, a ne –e, kao u prethodnim licima prezenta. Zvuči logično, zar ne?

ISPECITE ILI ISPEČITE?

Isto važi i za imperativ (zapovedni način), samo što je ovde izvršena sibilarizacija (k, g, h prelazi u c, z, s, ispred -e i -i). Kaže se ISPECI i ISPECITE (nikako ne ispeČi i ispeČite!), zatim RECI, RECITE, ISECI, ISECITE…

ZASUČITE ILI ZASUCITE?

A ako vas i dalje zbunjuje ovo ZASUČITE (što nas uopšte ne čudi), evo objašnjenja. Glagoli koji u infinitivu glase zasuKATI, plaKATI, kokodaKATI, imaju drugačiju promenu, pa se kaže ZASUČEM, ZASUČEŠ, ZASUČE, ZASUČEMO, ZASUČETE, ZASUČU, kao PLAČU, KOKODAČU… (od ovoga treba izuzeti glagole PRAĆAKATI – PRAĆAKAJU, NUTKATI – NUTKAJU i sl). Isto tako, u imperativu treba reći ZASUČI I ZASUČITE (a ne zasuCi i zasuCite!)…

Dakle, NASLOV NAŠEG TEKSTA NAPISAN JE POTPUNO PRAVILNO I shvatite ga kao preporuku i u sadržinskom i u jezičkom smislu!

I još jedna preporuka: ma koliko neke od vas možda zamara čitanje ovih pravila, učinite to neizostavno, ako treba i više puta! Koristiće mnogo vašoj jezičkoj i opštoj kulturi. U suprotnom, dešavaju se situacije poput ove – da jedna lepa akcija mladih ljudi na jugu Srbije, bude žalosno narušena grubom gramatičkom greškom!

poseku

 

20 јун

Zaštitna ili zaštićena zona?

zastitna

 

Da li je zona oko ovog veštačkog jezera ZAŠTIĆENA ili ZAŠTITNA – kako stoji na tabli koju smo nedavno uslikali?

Jezički, ovo bi trebalo da bude ZAŠTIĆENA ZONA, kao zona ili područje koje je, zbog svoje prirodne lepote ili značaja, zaštićeno zakonom… Pridev ZAŠTITNO označava da imenica uz koju ide ŠTITI nešto od nečega i ima obeležje aktiva, dok je ZAŠTIĆENO – trpni pridev i označava pasiv. Dakle, trebalo bi da se opredelimo da li zona ŠTITI, ili SE ŠTITI (ZAŠTIĆENA JE) – od raznih negativnih uticaja… Osim ako drugačije propisuje terminologija u ovoj oblasti.

Ipak, terminologije svih oblasti bi trebalo da polaze od jezičke logike, zar ne?

A razliku između ova dva prideva lepo ilustruje primer koji smo pronašli na internetu, u jednoj reklami: „ZAŠTITNA folija za telefon ZAŠTIĆENA je sa dva ZAŠTITNA sloja…“

Zaštitite i vi svoje telefone, ali i sebe – od loših jezičkih uticaja.

 

 

12 апр

VOSKRESE ili VASKRSE  a ne vaskrEse!   

vaskrese crop

 

Nećemo mnogo o današnjem prazniku – poštujemo i one koji ne bi da se previše „zaluđuju“ time, a oni koji drže do vere valjda znaju dovoljno o Uskrsu ili Vaskrsu.

Ipak, primetno je da na ovaj dan jedni druge ne pozdravljamo na jezički ispravan način. Naše zapažanje je da većina korisnika društvenih mreža piše : “Hristos vaskrEse!”, odnosno „Vaistinu vaskrEse!“ Neispravno! Treba reći/napisati ili VOSKRESE ili VASKRSE!

U crkvenoslovenskom postoje dva oblika glagola uskrsnuti: prema prilagođenom  srpskoslovenskom je Hristos vaskrse (od vaskrsnuti), a prema ruskoslovenskom – Hristos voskrese (od voskresnuti).

Dakle, još jednom: vakrEse je nepravilno! Pozdravljajte prijatelje sa “Hristos VOSKRESE!” ili “Hristos VASKRSE!”

24 нов

Pod hitno ili podhitno?

Piše se POD HITNO, a ne podhitno, niti pothitno!

Zašto? To su dve posebne reči (predlog pod i prilog hitno), koje nisu srasle u celinu.

Na jednom forumu na internetu pronašli smo zanimljivu pričicu mladog čoveka kome je šefica na poslu, diktirajući mu tekst za neki e-mail, zapovedila da napiše „pothitno“.

sefica

Iako je bila potpuno samouverena, na njegovo bojažljivo, ali uporno insistiranje, pozvala je nekog telefonom i pitala da li se piše odvojeno „pod hitno“ ili spojeno „pothitno“, a onda je kiselo promrmljala kako ipak treba da napiše „pod hitno“. Mladić je, pretpostavljate, to prihvatio sa likovanjem i (prikrivenim) smeškom… I nama je ova priča izmamila osmeh, a posebno šefica i njeno polovično poznavanje gramatike. Jednačenje po zvučnosti joj, očito, nije strano, jer je insistirala na obliku poThitno, a ne poDhitno… Ali, avaj, to se nikada nije pisalo spojeno… Što bi naš narod rekao : „Za jedno oko – konj ćorav!“ 🙂

16 сеп

Koštica ili košpica ili…

ulje kospiceOvih dana na kulinarskom blogu (mamajacooks) koji izuzetno uvažavam, baš kao i njegovu autorku, u jednom receptu čitam da “šljive treba oprati, izvaditi KOŠČICE, a onda ih staviti u širu šerpu” (naravno, reč je o pekmezu)… Ali, šta sa KOŠČICAMA? Uredno napravljen deminutiv, nema primedbe na to i ne menjam svoje mišljenje da je autorka ovog bloga izuzetno pismena, te da bi joj na pismenosti uočljivoj u obimnim tekstovima koji prate recepte, mogli pozavideti mnogi novinari, pa i pisci… No, idemo dalje tragom tih KOŠČICA raznog voća…

Koliko puta ste na pijaci videli natpis “Bez KOŠPICA”, ili možda: “Bez KOSPICA”, a ima sigurno još neke varijante, koje se treba setiti. Ali, zanimljivih natpisa ima i na drugim mestima: recimo, u apotekama! Baš nedavno u izlogu jedne od njih pažnju mi skrenu “Ulje KOŠPICE kajsije”…

A kako, zapravo, treba reći? Najbolje je da se, kada koristimo šljive, trešnje, višnje, pa i mandarine, najpre oslobodimo KOŠTICA! To je u našem jezičkom standardu naziv za ono što se nalazi u sredini ovih sočnih i slatkih voćkica.

Ako upotrebimo deminutiv KOŠČICA, to upućuje na malu KOST (kao što su kosti životinja) ili KOSKU, dok ova mala stvarčica unutar voćke već ima svoje cenjeno ime: KOŠTICA! Sa druge strane, KOŠPICA je naziv koji ovde nije prihvaćen, ali je zastupljen na srpskom jezičkom području preko Drine, u Crnoj Gori, kao i u hrvatskom jeziku. I tu opet dolazimo do međusobnih dodira jezika bivših jugoslovenskih republika, što je jedna posebna, vrlo inspirativna tema…

jezgro-kostice-kajsije-