24 окт

PRAVILNO – NEPRAVILNO

KORISNO!

Pravilni oblici – nepravilni oblici:

◊ A

• adhezija – athezija

Foto: Shutterstock

• aerodrom – aerodrum

• aflatoksin – alfatoksin

• agrumi – agrum

• Ahilova peta – ahilova peta

• a kamoli – a kamo li, akamoli

• akumulator – akomulator

• alatki – alatci

• ambalaža – anbalaža

• amblem – anblem

• amfora – anfora

• angažman – anganžman

• Antarktik – Antartik

• antipatičan – antisimpatičan

• april – April

• apsorpcija – absorpcija

• Arktik – Artik

• asfalt – asvalt

• Astek – Actek, Aztek

• at – hat

• Atlantski okean – Atlanski okean

• atmosfera – atmosvera

• avgust – Avgust

• azbest – asbest

• azijski – aziski

◊ B

• badminton – badmington

• bagrem – bagren

• bambus – banbus

• bandžidžamping – bandži džamping

• Bangkok – Bankok

• baštenski – baštanski

• bdeti – bditi

• belešci – beleški

• beletristika – belatristika

• belopalanački – belo-palanački

• belji – beliji

• beskonačno – bezkonačno

• beskrajan – bezkrajan

• besneti – besniti

• besplatan – bezplatan

• besposlen – bezposlen

• bešnji – besniji

• bez ičega – bez ničega

• bez ikakvog – bez nikakvog

• bez ikoga – bez nikoga

• bez veze – bezveze

• beživotan – bezživotan

• bicikl – bicikla, biciklo

• bicikli – bicikle

• bičevati – bičovati

• bismo – bi smo

• biste – bi ste

• blaži – blažiji

• blesak – bljesak

• bobina – bombina

• bogatstvo – bogastvo

• bombona – bonbona

• boranija – buranija

• Branki – Branci

• brčić – brkčić

• briljantan – brilijantan

• brojilac – brojioc

• bršljan – bršljen

• buržoazija – buržuazija

◊ C

• caričin – caricin

• centimetar – cantimetar

• cev – šuplja cev

• cilindar – cilinder

• crnji – crniji

• crtežom – crtežem

• crvenjenje – crvenenje

• curiti – cureti

• cviljenje – cvilenje

◊ Č

• čak – čak štaviše

• čamiti – čameti

• čaršav – čaršaf

• časna – častna

• častan – časan

• čestitki – čestitci

• često – često puta

• četiri – četri

• četiristo – četristo

• četrnaest – četrnest

• četvorostruki – četvorodupli

• činilac – činioc

• čitalac – čitaoc

• čudesan – čudestan

• čudesna – čudestna

◊ Ć

• ćemo – će mo

• ćerpič – ćerpić

◊ D

• dajući – davajući

• dan-danas – dan danas

• dasci – daski

• decembar – Decembar

• delinkvencija – delikvencija

• delilac – delioc

• deljenje – delenje

• depandans – depadans

• desert – dezert

• detoksikacija – detoksinacija

• devetnaest – devetnest

• devetsto – devesto

• devojčicin – devojčičin

• dijeta – djeta

• dobar dan – dobardan

• dobro veče – dobroveče

• doktorand – doktorant

• donedavno – do nedavno

• donesen – donešen

• dovezen – dovežen

• drugaričin – drugaricin

• dvadesetak – oko dvadesetak

• dvanaest – dvanest

• dvaput – dva put

• dva puta – dvaputa

◊ DŽ

• džanarika – dženerika

• džezva – đezva

• džuboks – džu-boks

◊ Đ

• đene-đene – đene đene

• đuveč – džuveč

◊ E

• ekonomija – ekonomia

• ekserčić – ekserćić

• ekskurzija – eskurzija

• ekspedicija – ekspedicia

• ekstradicija – ekstradikcija

• ekstrakt – ekstrat

• ekvator – Ekvator

• embargo – enbargo

• empirijski – empiriski

• enciklopedija – enciklopedia

• esperanto – eksperanto

• espreso – ekspreso

• eventualno – eventuelno

• evolucija – evolucia

• evro – euro

◊ F

• faktorijel – faktorijal

• februar – Februar

• fen – fem

• fijuk – fiuk

• fiks-ideja – fiks ideja

• fioka – fijoka

• flamenko – flamengo

• fobija – fobia

• foto-aparat – fotoaparat

• fotosinteza – foto-sinteza

• Frankenštajn – Frankeštajn

• futrola – fotrola

◊ G

• genitiv – genetiv

• gipka – gibka

• gladijator – gladiator

• gledalac – gledaoc

• gorči – gorčiji, gorkiji

• grejpfrut – grejfrut, grejpfurt

• grend slem – gren slem

• grešci – greški

• griz – gris

• grizeno – griženo

• grmeti – grmiti

• grmljenje – grmenje

• gubici – gubitci

• gušći – gustiji

◊ H

• halabuka – alabuka

• harambaša – arambaša

• harčiti – arčiti

• helidrom – heliodrom

• helikopter – helihopter

• hemisfera – hemisvera

• hermafrodit – hemafrodit, hermofrodit

• hlepčić – hlebčić

• Hongkong – Honkong

• hrapavost – rapavost

• hrčući – hrkajući

• hrskav – rskav

• hvaljenje – hvalenje

◊ I

• identično – indentično

• identifikovati – indentifikovati

• imenilac – imenioc

• Indijanapolis – Indijanopolis

• inscenirati – iscenirati

• intenzitet – intezitet

• inženjer – inžinjer

• iscepkati – izcepkati

• iscuriti – iscureti

• iskipeti – iskipiti

• isključiti – izključiti

• ispisati – izpisati

• Istanbul – Istambul

• istorijski – istoriski

• istovarivati – istovarati

• istresen – istrešen

• išarati – isšarati, izšarati

• iščešljati – isčešljati, izčešljati

• iščupati – isčupati, izčupati

• i te kakav – itekakav

• i te kako – itekako

• izdržljiv – izdrživ

• iz inata – izinata

• iznesen – iznešen

• izolacioni – izolacijoni

• izuzeci – izuzetci

• izvanredan – izvaredan

• izvrsna – izvrstna

• izvrstan – izvrsan

• izvršilac – izvršioc

◊ J

• jaganjci – jaganci

• jahati – jašiti

• januar – Januar

• jašući – jahajući

• jedanaest – jedanest

• jedanput – jedamput

• jul – Jul

• jun – Jun

• juten – jutan

• jutros – danas ujutru

• jutrošnji – jutrašnji

• južnoamerički – južno-američki

◊ K

• kaiš – kajiš

• kalajisati – kalaisati

• kalodont – kaladont

• kaljenje – kalenje

• karabinijer – karabinjer

• katolikinja – katolkinja

• keksovi – keksi

• kipeti – kipiti

• kiseljenje – kiselenje, kišeljenje

• klešta – klješta

• klin-čorba – klin čorba

• klovn – klovan

• kneginja – knjeginja

• knjigovodstvo – knjigovođstvo

• kohabitacija – koabitacija

• kombajn – konbajn

• kombi – konbi

• kombinacija – konbinacija

• kompetentan – kompententan

• kompleks – konpleks

• kondenzacija – kondezacija

• kondenzator – kondezator

• konstanta – kostanta

• kontroverza – kontraverza

• koprodukcija – kooprodukcija

• korisna – koristna

• koristan – korisan

• korodirati – korozirati

• krajnji – krajni

• Kraljević Marko – Marko Kraljević

• kraljičin – kraljicin

• krejon – kreon

• krešendo – kreščendo

• kurcšlus – kuršlus

• kvarc-lampa – kvarc lampa

◊ L

• laku noć – lakunoć

• Lamanš – La Manš

• lamborgini – lambordžini

• lapavica – hlapavica

• laptop – lap top, lap-top

• leci – letci

• leptir-mašna – leptir mašna

• logaritam – logoritam

• loto – Loto, LOTO

• lovčev – lovcev

◊ LJ

• Ljubičin – Ljubicin

• ljući – ljutiji

• ljudstvo – ljutstvo

• ljupka – ljubka

◊ M

• mačevalac – mačevaoc

• mački – mačci

• maj – Maj

• majica – maica

• ma kakav – makakav

• Mali medved – Mali Medved

• mansarda – masarda

• mantinela – martinela

• ma od koga – od ma koga

• maršruta – maršuta

• mart – Mart

• maskenbal – maskembal

• masna – mastna

• mastan – masan

• mašući – mahajući

• ma u čemu – u ma čemu

• mekši – mekaniji

• meteorologija – meterologija

• Miličin – Milicin

• mislilac – mislioc

• mogao – mogo

• Molotovljev koktel – molotovljev koktel

• moljenje – molenje

• Monblan – Mon Blan

• motocikl – motorcikl

• mrsan – mrstan

• mrsna – mrstna

◊ N

• nadnesen – nadnešen

• nagrizen – nagrižen

• naiskap – na iskap

• najpre – naj pre

• najviši – najvišlji

• nalivati – nalevati

• nalivpero – naliv pero, naliv-pero

• naočigled – na očigled

• naporednost – naporedost

• na primer – naprimer

• narcisizam – narcizam

• naručilac – naručioc

• nasred – na sred

• natenane – na tenane

• neizvesna – neizvestna

• neizvestan – neizvesan

• nekorisna – nekoristna

• nekoristan – nekorisan

• nemasna – nemastna

• nemastan – nemasan

• neprestano – neprestalno

• nesavesna – nesavestna

• nesavestan – nesavesan

• nesvesna – nesvestna

• nesvestan – nesvesan

• ni iz čega – iz ničega

• ni na koga – na nikoga

• ni na šta – na ništa

• ni od kakvog – od nikakvog

• ni od koga – od nikoga

• ni o kome – o nikome

• ni po čemu – po ničemu

• nipošto – ni po što

• ni pred kim – pred nikim

• ni sa kim – sa nikim

• ni u čemu – u ničemu

• ni u kojem – u nikojem

• ni za čiji – za ničiji

• nosilac – nosioc

• novembar – Novembar

• nusproizvod – nus proizvod

◊ NJ

• njišući – njihajući

• njujorški – njujorski

◊ O

• obožavalac – obožavaoc

• očekujući – očekivajući

• oćutati – otćutati

• odbramben – odbranben

• odeljenje – odelenje

• odgrizen – odgrižen

• odnekud – od nekud

• odnesen – odnešen

• odolevati – odoljevati

• odseći – otseći

• odsek – otsek

• odspavajte – otspavajte

• odštampati – otštampati

• odvezen – odvežen

• oftalmolog – oftamolog

• Ognjena zemlja – Ognjena Zemlja

• oktobar – Oktobar

• opredeljenje – opredelenje

• original – orginal

• orijentalan – orjentalan

• orijentisati – orjentisati

• osamnaest – osamnest

• oslobodilac – oslobodioc

• osvetljenje – osvetlenje

• osvoj – osvoi

• otcepiti – odcepiti

• otkad – odkad

• otkako – odkako

• otključati – odključati

• otkopčati – odkopčati

• otpočeti – odpočeti

• otpozdraviti – odpozdraviti

• otprilike – odprilike

• otresen – otrešen

• ovde-onde – ovde onde

◊ P

• Pandorina kutija – pandorina kutija

• pakosna – pakostna

• pakostan – pakosan

• pakpapir – pak-papir

• paljenje – palenje

• paradajz – paradajiz

• pasti – padnuti

• pedeset – petdeset

• period – vremenski period

• Perl Harbor – Perl Harbur

• petnaest – petnest

• petsto – pesto

• pij – pi

• pingpong – ping-pong

• pion – pijon, pijun

• plačući – plakajući

• počeci – početci

• podaci – podatci

• podnesen – podnešen

• podnosilac – podnosioc

• podražavalac – podražavaoc

• podsetnik – potsetnik

• podstrek – podstreh

• podsvest – potsvest

• pokolenje – pokoljenje

• poljoprivreda – poljuprivreda

• pomažući – pomagajući

• pomfrit – pomfri, ponfrit

• popij – popi

• popni se – popni se gore

• porudžbina – poručbina

• posetilac – posetioc

• posetnica – podsetnica

• posred – po sred

• postpejd – post pejd

• pošiljalac – pošiljaoc

• poštovalac – poštovaoc

• potceniti – podceniti

• potpaliti – podpaliti

• potpritisak – podpritisak

• potresen – potrešen

• pozicija – pozicia

• poznajući – poznavajući

• poznavalac – poznavaoc

• pratilac – pratioc

• predajući – predavajući

• predsednik – presednik, pretsednik

• predsoblje – pretsoblje

• predstavnik – prestavnik, pretstavnik

• predstojeći – prestojeći, pretstojeći

• pred tobom – pretobom

• prekjuče – preključe

• prekosutra – preko sutra

• prestrukturirati – prestruktuirati

• pretčas – predčas

• prethodno – predhodno

• pretovarivati – pretovarati

• pretpostavka – predpostavka

• prevodilac – prevodioc

• prianjati – prijanjati

• prikleštiti – priklještiti

• principijelan – principijalan

• principijelnost – principijalnost

• prizemljiti – prizemniti

• prkosan – prkostan

• prkosna – prkostna

• protestovati – protestvovati

• protivkandidat – protiv kandidat

• protivnapad – protiv napad

• protivotrov – protiv otrov

• provreti – provriti

• pulover – poluver

◊ R

• računovodstvo – računovotstvo

• radijator – radiator

• radije – rađe

• radijus – radius

• rajsferšlus – rajferšlus

• ranoranilac – ranoranioc

• rascvetati – razcvetati

• raščistiti – rasčistiti

• razbijte – razbite

• raznovrsna – raznovrstna

• raznovrstan – raznovrsan

• recenzent – recezent

• rejon – reon

• remek-delo – remek delo

• restrukturirati – restruktuirati

• robnonovčani – robno-novčani

• rolšue – rošule

• ronilac – ronioc

• rukovodilac – rukovodioc

◊ S

• sa mnom – samnom

• Sanremo – San Remo

• savesna – savestna

• savestan – savesan

• sažaljenje – sažalenje

• sedamnaest – sedamnest

• seljenje – selenje

• septembar – Septembar

• severnoamerički – severno-američki

• sfera – svera

• siđi – siđi dole

• sijalica – sialica

• simbol – sinbol

• simfonijski – simfoniski

• sinoć – juče uveče

• sitroen – citroen

• sjahati – sjašiti

• skalpel – skalper

• skorojevićki – skorojevićski

• skripta – skripte

• slanik – solanik

• slatka – sladka

• slušalac – slušaoc

• snabdevati – snadbevati

• so – sol

• Sokobanja – Soko Banja

• sosovi – sosevi

• spasavanje – spašavanje

• spasavati – spašavati

• spasilac – spasioc

• spejs-šatl – spejs šatl

• srodstvo – srostvo, srotstvo

• srpska Nova godina – Srpska nova godina

• stambeni – stanbeni

• stari Grci – Stari Grci

• starosedelac – starosedeoc

• steroidi – stereoidi

• sto – stol

• stolnjak – stoljnjak

• stranputica – stramputica

• strasna – strastna

• strastan – strasan

• streha – streja

• strepeti – strepiti

• stroži – strogiji, strožiji

• strukturirati – struktuirati

• stvaralac – stvaraoc

• sumnjati – sumljati

• suprotstavljati – suprostavljati

• suvlji – suviji

• svetlosna – svetlostna

• svetlostan – svetlosan

• svojevrsna – svojevrstna

• svojevrstan – svojevrsan

◊ Š

• šalovi – šalevi

• šaljenje – šalenje

• šampita – šanpita

• Šapčanin – Šabčanin

• šapućući – šaputajući

• Šar-planina – Šar planina

• šaržer – šanžer

• šesnaest – šesnest

• šezdeset – šestdeset

• šivenje – šijenje

• šminki – šminci

• Škot – Škotlanđanin

• Škoti – Škotlanđani

• Škotkinja – Škotlanđanka

• špajz – špaiz, špajiz

• šperploča – šper ploča, šper-ploča

• štaviše – čak štaviše

• štošta – što šta

• štriklirati – štiklirati

• šumadijski – šumadiski

◊ T

• tački – tačci

• takozvani – tako zvani

• talac – taoc

• tamnjenje – tamnenje

• tampon – tanpon

• teorijski – teoriski

• tešnji – tesniji

• to jest – tojest

• Tokio – Tokijo

• tramvaj – tranvaj

• tražilac – tražioc

• trenuci – trenutci

• treperiti – trepereti

• tresenje – trešenje

• tridesetak – oko tridesetak

• trinaest – trinest

• triput – tri put

• tri puta – triputa

• trostruki – trodupli

• truljenje – trulenje

◊ U

• u inat – uinat

• ukleštiti – uklještiti

• umanjilac – umanjioc

• u međuvremenu – umeđuvremenu

• u potpunosti – upotpunosti

• u pravu – upravu

• uputstvo – upustvo

• u redu – uredu

• usred – u sred

• usredsređen – usresređen

• u stvari – ustvari

• u susret – ususret

• uvezen – uvežen

• uz inat – uzinat

• uzjahati – uzjašiti

• uzvičnik – uskličnik

◊ V

• vakuum – vakum

• vakuumiran – vakumiran

• Valjevci – Valjevčani

• valjevski – valjevački

• vanredan – vandredan

• vata – fata

• vaza – vazna

• večeras – danas uveče

• vegeta – Vegeta

• vegetarijanstvo – vegeterijanstvo

• Veliki medved – Veliki Medved

• vezenje – veženje

• višečasovni – više časovni

• viši – višlji

• vizitkarta – vizit karta, vizit-karta

• voćki – voćci

• voćnjak – votnjak

• votka – vodka

• vrapca – vrabca

• vrsna – vrstna

• vrstan – vrsan

• vršilac – vršioc

• vrući – vrućiji

• vukući – vučući

◊ Z

• zabelešci – zabeleški

• zadaci – zadatci

• za inat – zainat

• zajahati – zajašiti

• zalij – zali

• za mnom – zamnom

• zanesenost – zanešenost

• zasluzi – zaslugi

• zatrudneti – zatrudniti

• zauzvrat – za uzvrat

• zecom – zecem

• zejtin – zeitin

• znački – značci

• Zoričin – Zoricin

◊ Ž

• žalosna – žalostna

• žalostan – žalosan

• žaljenje – žalenje

• žar-ptica – žar ptica

• ždrepci – ždrebci

• žetelac – žeteoc

• žleb – žljeb

• žurki – žurci

 

Pravilni izrazi – nepravilni izrazi:

• biću kod kuće – biću kući

• čekati kao ozebao sunce – čekati kao ozeblo sunce

• četrdesetih godina XX veka – 1940-ih godina

• danas se odmaram – danas odmaram

• diskutujemo o nečemu – diskutujemo nešto

• dogovorili smo se – dogovorili smo

• došao sam ovamo – došao sam ovde

• fabrika je počela rad (da radi) – fabrika je počela sa radom

• izgovorio je to ne razmislivši – izgovorio je to bez da je razmislio

• između 10 i 12 časova – između 10–12 časova

• još si tu – još uvek si tu

• kafa za nošenje – kafa za poneti

• kod kuće sam – kući sam

• kontaktirajte sa nama – kontaktirajte nas

• malo-malo pa se nešto dogodi – svako malo pa se nešto dogodi

• možda će prestati kiša – možda prestane kiša

• nakrivo nasađen – nakratko nasađen

• napišite u svesku – napišite u svesci

• nemamo primedaba na tvoje ponašanje – nemamo primedbi na tvoje ponašanje

• od 1939. do 1945. – od 1939–1945.

• ona je kod kuće – ona je kući

• oni se i ne poznaju – oni se ni ne poznaju

• otišao je bez pozdrava – otišao je bez da se pozdravio

• o tom pitanju – po tom pitanju

• oženio se Jelenom – oženio je Jelenu

• ponosi se mnome – ponosi se sa mnom

• sa dodacima i bez njih – sa i bez dodataka

• to je neverovatno – to je za ne verovati

• to se moglo očekivati – to je bilo za očekivati

• u vezi s tim – u vezi toga

• zahvaljujem na pozivu, doći ću – zahvaljujem se na pozivu, doći ću

• za predlog i protiv njega – za i protiv predloga

• zaradili smo upola manje – zaradili smo duplo manje

(Preuzeto sa sajta Opšte obrazovanje)

18 јул

JEDNO od slatkiša


To se zove slaganje u rodu i broju!

Znate ono: reči upotrebljene u istoj konstrukciji treba da se slažu po tome kog su roda i da li su u jednini ili množini… Previše često, nažalost, viđamo da u rečenici svaka reč vodi „svoju politiku“, kao ovde… Gde je ovde srednji rod koji bi opravdao upotrebu oblika JEDNO…? (!!??)

Da ne pričamo o ispravnosti ostatka rečenice i teksta. Toliko je nepismenosti na internetu da je teško fokusirati se na neki jezički problem…

Evo kako bi trebalo da glasi rečenica:

Rafaelo kuglice, kao i kolači i torte sa „rafaelo“ ukusom, jedan su od najukusnijih slatkiša.

ili:

Rafaelo kuglice, kolači i torte sa „rafaelo“ ukusom jedni su od najukusnijih slatkiša.

a još bolje:

Rafaelo kuglice, kolači i torte sa „rafaelo“ ukusom spadaju u najukusnije slatkiše.

 

02 јун

БАЉШÓИ а не БÓЉШОЈ

 

или

Благо онима који руски знају боље од Руса

 

БÓЉШОЈ  театар,  БÓЉШОЈ  театар,  БÓЉШОЈ  театар –  то смо чули најмање петнаест пута у року од 5-6 минута, колико је трајао прилог на РТС-у, снимљен усред Москве. Толико пута као да нас је чекићем по глави ударала ова накарадно изговорена реч, све нас који смо икада учили руски језик, али, верујемо, и све оне са довољним нивоом опште културе да су некада чули за – у српској транскрипцији – БАЉШÓИ театар. Новинарка РТС- а руски очигледно није учила, али, и ако никада раније није чула за БАЉШÓИ театар, током снимања прилога о њему – у Москви, морала је изговор ове речи чути много пута. Ипак, иако се реч БОЛЬШОЙ (са значењем ВЕЛИКИ) изговара са А уместо О на првом слогу,  са акцентом на другом О и са гласом на крају који је нешто између И и Ј, њој се очито више допада ова помало  „београђанска“ верзија. Акценат је, просто, преместила на први слог и тако добила О (да иронија буде већа, у руском језику се заиста акцентовано О  изговара као О, а неакцентовано као А) а последњи глас претворила је у тврдо Ј и тако по свом нахођењу „поправила“ вековни изговор имена једног од најпознатијих театара на свету, који је, уосталом, и био разлог њеног одласка у Москву и – тема прилога!

Тешко је дати наслов оваквом тексту, тешко га је завршити… неке ствари су, једноставно,  превише депресивне :-(.

Лошој транскрипцији свуда на интернету не можемо да замеримо - проблем је кад неко не жели да слуша изговор!

Лошој транскрипцији свуда на интернету не можемо много да замеримо – проблем је кад неко не жели да слуша изговор!

23 јан

Језик вапи: сачувајмо лепе српске речи!

 

Недавно ме је колегиница пријатно изненадила молбом да одговорим на нека језичка питања – за њен сајт (Мегафон).  Лепо је када се људи, било како, баве овим темама. Ево тема и мог виђења.

Људи су некада комуницирали сликама. Данас, услед експанзије интернета и друштвених мрежа, поруке које се шаљу садрже све више слика, тзв. емотикона… Да ли постоји реална опасност да на овај начин осиромашимо језик и комуникацију? Како  то утиче на омладину  која је писану реч заменила сликама? Да ли је ово велики проблем и да ли видиш неко решење? Зашто је важно да негујемо наш језик  – за човека, друштво, културу?

С једне стране, експанзијом коришћења интернета и друштвених мрежа, угрожена је реална комуникација међу људима уопште, јер ми овде говоримо о виртуелној комуникацији, без обзира на то колико су у њој заступљене слике, а колико језик. С друге стране, када погледамо саму ту комуникацију на интернету, и уопште, данашњу писану комуникацију, укључујући поруке које се шаљу телефоном, па и електронску пошту, по мени је још већи проблем од употребе  слика – то драстично сиромашење  језика. Притом мислим на невероватно мали број речи који је у оптицају. Било би занимљиво утврдити на неки начин који се процент речи, у нашем случају – српског језика, користи уопште у свакодневној комуникацији у односу на неки претпостављени укупан број речи у нашем језику. Убеђена сам да би то био запањујуће мали проценат.

Жалосно је што млађе генерације нису чуле ни неке уобичајене српске речи које уопште не спадају  у архаизме, али које данас, мање или више, користе само образовани и начитани људи, и то у одређеним круговима и само у одређеним приликама. Изгледа као да се живот уопште до крајње мере упростио, наше потребе, интересовања, вредности  којима тежимо, а самим тим упрошћава се и језик којим се све то изражава.  Књиге се, нажалост, све мање читају, људи све мање раде на свом духовном усавршавању, а млади људи имају потпуно погрешне узоре, па их ништа не упућује на потребу за читањем, а самим тим и богаћењем речника. Иако не спадам у оне који би „протерали“ све стране речи из српског језика, бојим се да ће све више лепих српских речи одлазити у заборав. У том смислу, нећемо више ни говорити о сиромашењу, него о одумирању српског језика.

original-emotikoni1

Када је реч о емотиконима, то је посебан феномен који се више може негирати, и мислим да, ако се умерено примењује, има неку своју функцију у савременој комуникацији, те не гледам на то као нешто искључиво негативно. О томе колико су ове сличице већ дубоко уврежене говори драстичан пример који се ових дана могао чути у медијима – како је нека енглеска фирма расписала конкурс за преводиоца емотикона! Моје мишљење је да ни са чим не треба претеривати, па ни са емотиконима, а да  је српски језик, нажалост, много угроженији другим околностима о којима смо причали, него понеким емотиконом који, нарочито младим људима, послужи да се илуструје осећање или расположење.

Решење би могло да буде промена програма у настави српског језика, већ од нижих разреда основне школе. и прилагођавање списка лектире данашњим генерацијама, са циљем да им се приближи читање, а не да их, као што је сада случај, од тога још више одвраћамо. О језику и начину на који се саопштавају неки садржаји треба водити рачуна и при писању градива из других предмета.  Једини начин да млађе генерације обогате свој речник, а самим тим и да се спречи одумирање српског, јесте читање и усвајање лепог језика кроз боље презентоване садржаје у свим другим медијима. Нажалост, на телевизији се са исквареним језиком деца суочавају још у (обично лоше преведеним) цртаним филмовима!

15 јан

NE BE NE!

 

I

„Kada govorim, a naročito kada se naljutim, svako može da vidi odakle sam… Ima neke ljupkosti u tim jezičkim nepravilnostima južnosrbijanskog govora. Nemate pojma kako je lepo kada se na pravom mestu upotrebi rečca „bre“. Ovo je rekao Branko Miljković u intervjuu objavljenom u jednom od tomova Sabranih dela pesnika (Urednik.rs sa ponosom učestvuje u ponovnom njihovom objavljivanju posle više od četiri decenije). Imao je pravo. Pitamo se, međutim, šta bi rekao na redove koji slede.

 

II

Kada se, kao pripadnica ženskog pola, nađete u jednoj velikoj prodavnici u tržnom centru, makar i samo u prolazu, velika je šansa da sa nekoliko komada garderobe završite u jednoj od brojnih i komfornih kabina. Ali, ne dešava se često da izađete tako zbunjeni i „puni utisaka“ kao potpisnica ovih redova negde pred kraj prošlog leta… Dakle, isprobavate tih nekoliko krpica u brzini, jer vas čekaju druge obaveze, a iz susedne kabine dopire glasno: „Ne be ne!“… Oslušnete, reklo bi se da je to srpski, ali nekako čudan… I eto nje opet, samo za nijansu glasnije: „Ne be ne!“ Ponovilo se još jednom isto to – valjda u telefonskom razgovoru – i ni reči više! Izađete iz kabine, ne znate ni šta ste probali, i sve pitajući se: šta to bi? Da kojim slučajem niste iz Niša, verovatno ne biste ni identifikovali jezik; ovako, ličilo je na upotrebu rečce iz prvog dela teksta – „Ne, bre, ne!“, ali opet… i dalje se pitate: Da li se naljutila, da li je citirala, ili je neka  šifra…?

Nekad je teško razumeti i ako ste iz Niša…

 

nisbe

19 апр

Sutradan malo!

 

“U našoj zemlji noćas i SUTRADAN biće oblačno…“… OK, u vremenskoj prognozi ništa me više ne čudi još od kada sam videla novu šemu prognoze B92. (Znate ono, voditeljka vas, bez ikakve napomene, prvo izveštava kakvo će vreme tog dana biti negde u Brazilu, pa Gvatemali, pa na Antilima, u Australiji…, a na kraju, nonšalantno, izvesti vas i o izgledima za vreme na ovim prostorima, ako zatreba..?!)

Ipak, ovo SUTRADAN me je baš trglo… Neki, očigledno, ne prave razliku između priloga sutra i sutradan.  Ova naša vremenska prognoza je, tako, jezički nelogična. Jer, SUTRADAN jeste sutra u odnosu na neki drugi dan. Kada pričamo danas o realnom sutra, reći ćemo „Noćas i SUTRA biće oblačno“. S druge strane, reći ćemo: „ Toga dana je bilo lepo vreme, a već SUTRADAN hladno i oblačno..“

 

 

oblakkkk

 

Žalosna je uvek težnja da se prenebregavaju nijanse ili razlike u značenju reči, te, umesto da po svaku cenu čuvamo koliko-toliko bogatstvo jezika, mi nastojimo da ga osiromašimo.

Nadam se da je ovo zapažanje dovoljno smisleno, jasno i korisno. Evo kakvo ćete, recimo, objašnjenje pronaći na internetu, i to na sajtu na kome ljudi najčešće razrešavaju svoje jezičke dileme:

sutra???

Sutra(dan) malo!

 

23 нов

Izgubljena na mostu okruga Medison

 

lost in translation 1

Prevođenje je posebna veština. Uverio nas je ovih dana u to – Branko Miljković. Kada radite na knjizi njegovih prevoda ruskih i francuskih pesnika (urednik.rs je uključen u projekat ponovljenog izdanja Miljkovićevih Sabranih dela) reč zadivljenost je previše slaba da opiše vaš utisak.  Kolika je umešnost potrebna da se sa jednog na drugi jezik prenesu stihovi pesnika kakvi su  Majakovski, Blok, Pasternak, Malarme, Elijar, a da to bude podjednako umetnički vredno…

A onda – setite se nedočitane knjige na vašem noćnom ormariću: „Mostovi okruga Medison“. Znate onaj čuveni film sa Meril Strip i Klintom Istvudom…?  Ovu knjigu  ne možete smatrati vrhunskom literaturom i pomenuti film je, verovatno, dostigao više umetničke domete, ali sve i da hoćete da u knjizi pronađete neke vrednosti , njen prevod na srpski vam to neće omogućiti.  Lično sam već negde kod prvog mosta okruga Medison, bila potpuno izgubljena – u prevodu, naravno!

              „JEDNOG OD OVIH DANA, vratiću se u zoru“, reče u jednom trenutku Robert Frančeski. Čitaocu ovo čudno „zvuči“, ali ne i prevodiocu, koji je, u svojoj neukosti, englesku frazu „One of these days“ direktno ubacio u srpski jezik, u kome bi, prosto, trebalo reći: „Ovih dana…“.

vraticu-se

             „VIDEĆU VAS TADA. U redu?“, rekao je drugom prilikom naš Robert,  umesto da, u srpskoj varijanti, kaže: „Vidimo se onda. U redu?“.  Po istom principu, engleski izraz „I’ll see you then“ ne može nikako biti bukvalno preveden na srpski… To, valjda, znaju svi koji imaju imalo pojma o engleskom i srpskom jeziku, a kamoli jedan prevodilac koji, bez pardona, potpisuje prevod knjige objavljen u državnoj izdavačkoj kući!?

             Glavna junakinja, Frančeska, uhvatila je, tako, sebe „u sitničavosti MALOG GRADA“, pa vam kada ovo pročitate, treba neko vreme da uhvatite smisao; jer je uobičajeno da se kaže malograđanska sitničavost, malograđanština i slično …

            Na jednom mestu, Robert Kinkejd, razočaran zbog neostvarljivosti njihove ljubavi, kaže: „Da li ćemo onda sve ovo da PUSTIMO?“, iako u srpskom jeziku nikada ne bismo upotrebili glagol „pustiti“, upotrebljen u engleskom originalu…

            Mostovi_okruga_Medison                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                               I gde je tu romantika, gde su uzvišena osećanja koja bi trebalo da nam dočara ova knjiga? Ne samo da nas ne dotiču, već su na ovaj način izvrgnuta ruglu… Loš prevod ne samo da vređa pravog čitaoca, već skrnavi jezik, literaturu, umetnički doživljaj i zapanjujuće je da ima izdavača koji u tome učestvuju.

 

 

 

 

 

18 мар

Loš prevod (i) decu „kvari“

 

 

„Ko prvi počisti NJEGOVU ili NJENU kuću, dobija nagradu…“ – trgnuh se kada ovu rečenicu izgovoriše u prevedenom crtanom filmu.

Ovde nešto definitivno nije u redu. Gotovo je isključena mogućnost da se ovo NJEGOVU ILI NJENU odnosi na nečije druge, a ne na kuću subjekta.  Dakle, u srpskom jeziku, može se samo reći SVOJU – „Ko prvi počisti SVOJU kuću…“ jer u ovom slučaju prisvojna zamenica  označava  pripadnost subjektu rečenice – a to je ko.  Onaj KO prvi počisti… „Njegovu ili njenu“ kuću – može, ali u engleskom jeziku! Her or his house, bilo bi u engleskom, zato što ovaj jezik potpuno drugačije funkcioniše nego srpski i u kontekstu je bilo potrebno naglasiti mogućnot da to bude on ili ona, jer se ne zna kog je pola potencijalni dobitnik nagrade. Naravno, svaki solidan prevodilac bi trebalo da zna da ovo ne smemo prevesti bukvalno, jer u srpskom tako činimo grubu grešku – nije moguće da ovde bude ni zamenica njegov, ni njen, već samo SVOJ, odnosno SVOJU (kuću)!

deca

Već narednog dana (samo tokom našeg kratkog „istraživanja“)dečica koja su gledala jedan od srpskih kanala sa crtaćima mogla su da, umesto standarda, usvoje još jednu veliku grešku. „ZAPOMAGAJUĆI“, izgovoriše naši glumci, čitajući još jedan loš prevod sa engleskog – umesto ZAPOMAŽUĆI. Prevodilac nije znao da se u srpskom glagolski prilog sadašnji gradi dodavanjem nastavka –ći  na treće lice glagola u prezentu – ZAPOMAŽU – ZAPOMAŽUĆI, a očigledno, nema ni elementarni sluh za jezik koji bi mu sugerisao da se nikako ne može reći „zapomagajući“!

Kao nekoga ko obožava jezike i prevođenje, uvek me je deprimiralo kada vidim ko se sve bavi ovim poslom. Nije li to teško sknarvljenje jedne lepe i plemenite delatnosti kada se prevoda late ljudi koji nemaju osećaj za jezik? Ljudi koji ne poznaju gramatiku svog jezika hvataju se u koštac sa stranim jezicima u pokušaju da reči,  rečenice,  fraze zamene odgovarajućim u srpskom jeziku. A to ne uspeva – logično! Morate perfektno poznavati kako funkcioniše jezik, i onaj sa koga prevodite, ali , još i više – onaj NA KOJI PREVODITE, naročito ako je to vaš maternji jezik!  U suprotnom, činite veliku štetu svom jeziku, pogotovu ako se takvi prevodi plasiraju u medijima, te nam još od malih nogu „ubacuju u uvo“ gramatičke nepravilnosti.

 

23 феб

 Hvalim te,  fališ mi…  

hvalis mi 1

 

Reč FALITI znači nedostajati, a potiče od nemačkog fehlen. Dakle, „fališ mi“ ili „nedostaješ mi“ . S druge strane, glagol HVALITI znači isticati vrline ili činiti hvalu: „hvalim se“, „hvalim te“; „Oni se hvale svojim uspehom“…

Dakle, potpuno je nepravilno reći „Oprosti mi, jer jako HVališ mi“. Greška nastaje po analogiji, zato što je u značenju činiti hvalu ili isticati nečije vrline, pogrešno reći „faliti“: „PoFalio ga je pred svima“ je nepravilno, već treba reći: „Pohvalio ga je…“

Tako se glasovi –hv– javljaju i tamo gde im nije mesto. Da bismo to izbegli, prvo treba jasno razgraničiti ova dva glagola „Faliti“ i HValiti“.