24 окт

PRAVILNO – NEPRAVILNO

KORISNO!

Pravilni oblici – nepravilni oblici:

◊ A

• adhezija – athezija

Foto: Shutterstock

• aerodrom – aerodrum

• aflatoksin – alfatoksin

• agrumi – agrum

• Ahilova peta – ahilova peta

• a kamoli – a kamo li, akamoli

• akumulator – akomulator

• alatki – alatci

• ambalaža – anbalaža

• amblem – anblem

• amfora – anfora

• angažman – anganžman

• Antarktik – Antartik

• antipatičan – antisimpatičan

• april – April

• apsorpcija – absorpcija

• Arktik – Artik

• asfalt – asvalt

• Astek – Actek, Aztek

• at – hat

• Atlantski okean – Atlanski okean

• atmosfera – atmosvera

• avgust – Avgust

• azbest – asbest

• azijski – aziski

◊ B

• badminton – badmington

• bagrem – bagren

• bambus – banbus

• bandžidžamping – bandži džamping

• Bangkok – Bankok

• baštenski – baštanski

• bdeti – bditi

• belešci – beleški

• beletristika – belatristika

• belopalanački – belo-palanački

• belji – beliji

• beskonačno – bezkonačno

• beskrajan – bezkrajan

• besneti – besniti

• besplatan – bezplatan

• besposlen – bezposlen

• bešnji – besniji

• bez ičega – bez ničega

• bez ikakvog – bez nikakvog

• bez ikoga – bez nikoga

• bez veze – bezveze

• beživotan – bezživotan

• bicikl – bicikla, biciklo

• bicikli – bicikle

• bičevati – bičovati

• bismo – bi smo

• biste – bi ste

• blaži – blažiji

• blesak – bljesak

• bobina – bombina

• bogatstvo – bogastvo

• bombona – bonbona

• boranija – buranija

• Branki – Branci

• brčić – brkčić

• briljantan – brilijantan

• brojilac – brojioc

• bršljan – bršljen

• buržoazija – buržuazija

◊ C

• caričin – caricin

• centimetar – cantimetar

• cev – šuplja cev

• cilindar – cilinder

• crnji – crniji

• crtežom – crtežem

• crvenjenje – crvenenje

• curiti – cureti

• cviljenje – cvilenje

◊ Č

• čak – čak štaviše

• čamiti – čameti

• čaršav – čaršaf

• časna – častna

• častan – časan

• čestitki – čestitci

• često – često puta

• četiri – četri

• četiristo – četristo

• četrnaest – četrnest

• četvorostruki – četvorodupli

• činilac – činioc

• čitalac – čitaoc

• čudesan – čudestan

• čudesna – čudestna

◊ Ć

• ćemo – će mo

• ćerpič – ćerpić

◊ D

• dajući – davajući

• dan-danas – dan danas

• dasci – daski

• decembar – Decembar

• delinkvencija – delikvencija

• delilac – delioc

• deljenje – delenje

• depandans – depadans

• desert – dezert

• detoksikacija – detoksinacija

• devetnaest – devetnest

• devetsto – devesto

• devojčicin – devojčičin

• dijeta – djeta

• dobar dan – dobardan

• dobro veče – dobroveče

• doktorand – doktorant

• donedavno – do nedavno

• donesen – donešen

• dovezen – dovežen

• drugaričin – drugaricin

• dvadesetak – oko dvadesetak

• dvanaest – dvanest

• dvaput – dva put

• dva puta – dvaputa

◊ DŽ

• džanarika – dženerika

• džezva – đezva

• džuboks – džu-boks

◊ Đ

• đene-đene – đene đene

• đuveč – džuveč

◊ E

• ekonomija – ekonomia

• ekserčić – ekserćić

• ekskurzija – eskurzija

• ekspedicija – ekspedicia

• ekstradicija – ekstradikcija

• ekstrakt – ekstrat

• ekvator – Ekvator

• embargo – enbargo

• empirijski – empiriski

• enciklopedija – enciklopedia

• esperanto – eksperanto

• espreso – ekspreso

• eventualno – eventuelno

• evolucija – evolucia

• evro – euro

◊ F

• faktorijel – faktorijal

• februar – Februar

• fen – fem

• fijuk – fiuk

• fiks-ideja – fiks ideja

• fioka – fijoka

• flamenko – flamengo

• fobija – fobia

• foto-aparat – fotoaparat

• fotosinteza – foto-sinteza

• Frankenštajn – Frankeštajn

• futrola – fotrola

◊ G

• genitiv – genetiv

• gipka – gibka

• gladijator – gladiator

• gledalac – gledaoc

• gorči – gorčiji, gorkiji

• grejpfrut – grejfrut, grejpfurt

• grend slem – gren slem

• grešci – greški

• griz – gris

• grizeno – griženo

• grmeti – grmiti

• grmljenje – grmenje

• gubici – gubitci

• gušći – gustiji

◊ H

• halabuka – alabuka

• harambaša – arambaša

• harčiti – arčiti

• helidrom – heliodrom

• helikopter – helihopter

• hemisfera – hemisvera

• hermafrodit – hemafrodit, hermofrodit

• hlepčić – hlebčić

• Hongkong – Honkong

• hrapavost – rapavost

• hrčući – hrkajući

• hrskav – rskav

• hvaljenje – hvalenje

◊ I

• identično – indentično

• identifikovati – indentifikovati

• imenilac – imenioc

• Indijanapolis – Indijanopolis

• inscenirati – iscenirati

• intenzitet – intezitet

• inženjer – inžinjer

• iscepkati – izcepkati

• iscuriti – iscureti

• iskipeti – iskipiti

• isključiti – izključiti

• ispisati – izpisati

• Istanbul – Istambul

• istorijski – istoriski

• istovarivati – istovarati

• istresen – istrešen

• išarati – isšarati, izšarati

• iščešljati – isčešljati, izčešljati

• iščupati – isčupati, izčupati

• i te kakav – itekakav

• i te kako – itekako

• izdržljiv – izdrživ

• iz inata – izinata

• iznesen – iznešen

• izolacioni – izolacijoni

• izuzeci – izuzetci

• izvanredan – izvaredan

• izvrsna – izvrstna

• izvrstan – izvrsan

• izvršilac – izvršioc

◊ J

• jaganjci – jaganci

• jahati – jašiti

• januar – Januar

• jašući – jahajući

• jedanaest – jedanest

• jedanput – jedamput

• jul – Jul

• jun – Jun

• juten – jutan

• jutros – danas ujutru

• jutrošnji – jutrašnji

• južnoamerički – južno-američki

◊ K

• kaiš – kajiš

• kalajisati – kalaisati

• kalodont – kaladont

• kaljenje – kalenje

• karabinijer – karabinjer

• katolikinja – katolkinja

• keksovi – keksi

• kipeti – kipiti

• kiseljenje – kiselenje, kišeljenje

• klešta – klješta

• klin-čorba – klin čorba

• klovn – klovan

• kneginja – knjeginja

• knjigovodstvo – knjigovođstvo

• kohabitacija – koabitacija

• kombajn – konbajn

• kombi – konbi

• kombinacija – konbinacija

• kompetentan – kompententan

• kompleks – konpleks

• kondenzacija – kondezacija

• kondenzator – kondezator

• konstanta – kostanta

• kontroverza – kontraverza

• koprodukcija – kooprodukcija

• korisna – koristna

• koristan – korisan

• korodirati – korozirati

• krajnji – krajni

• Kraljević Marko – Marko Kraljević

• kraljičin – kraljicin

• krejon – kreon

• krešendo – kreščendo

• kurcšlus – kuršlus

• kvarc-lampa – kvarc lampa

◊ L

• laku noć – lakunoć

• Lamanš – La Manš

• lamborgini – lambordžini

• lapavica – hlapavica

• laptop – lap top, lap-top

• leci – letci

• leptir-mašna – leptir mašna

• logaritam – logoritam

• loto – Loto, LOTO

• lovčev – lovcev

◊ LJ

• Ljubičin – Ljubicin

• ljući – ljutiji

• ljudstvo – ljutstvo

• ljupka – ljubka

◊ M

• mačevalac – mačevaoc

• mački – mačci

• maj – Maj

• majica – maica

• ma kakav – makakav

• Mali medved – Mali Medved

• mansarda – masarda

• mantinela – martinela

• ma od koga – od ma koga

• maršruta – maršuta

• mart – Mart

• maskenbal – maskembal

• masna – mastna

• mastan – masan

• mašući – mahajući

• ma u čemu – u ma čemu

• mekši – mekaniji

• meteorologija – meterologija

• Miličin – Milicin

• mislilac – mislioc

• mogao – mogo

• Molotovljev koktel – molotovljev koktel

• moljenje – molenje

• Monblan – Mon Blan

• motocikl – motorcikl

• mrsan – mrstan

• mrsna – mrstna

◊ N

• nadnesen – nadnešen

• nagrizen – nagrižen

• naiskap – na iskap

• najpre – naj pre

• najviši – najvišlji

• nalivati – nalevati

• nalivpero – naliv pero, naliv-pero

• naočigled – na očigled

• naporednost – naporedost

• na primer – naprimer

• narcisizam – narcizam

• naručilac – naručioc

• nasred – na sred

• natenane – na tenane

• neizvesna – neizvestna

• neizvestan – neizvesan

• nekorisna – nekoristna

• nekoristan – nekorisan

• nemasna – nemastna

• nemastan – nemasan

• neprestano – neprestalno

• nesavesna – nesavestna

• nesavestan – nesavesan

• nesvesna – nesvestna

• nesvestan – nesvesan

• ni iz čega – iz ničega

• ni na koga – na nikoga

• ni na šta – na ništa

• ni od kakvog – od nikakvog

• ni od koga – od nikoga

• ni o kome – o nikome

• ni po čemu – po ničemu

• nipošto – ni po što

• ni pred kim – pred nikim

• ni sa kim – sa nikim

• ni u čemu – u ničemu

• ni u kojem – u nikojem

• ni za čiji – za ničiji

• nosilac – nosioc

• novembar – Novembar

• nusproizvod – nus proizvod

◊ NJ

• njišući – njihajući

• njujorški – njujorski

◊ O

• obožavalac – obožavaoc

• očekujući – očekivajući

• oćutati – otćutati

• odbramben – odbranben

• odeljenje – odelenje

• odgrizen – odgrižen

• odnekud – od nekud

• odnesen – odnešen

• odolevati – odoljevati

• odseći – otseći

• odsek – otsek

• odspavajte – otspavajte

• odštampati – otštampati

• odvezen – odvežen

• oftalmolog – oftamolog

• Ognjena zemlja – Ognjena Zemlja

• oktobar – Oktobar

• opredeljenje – opredelenje

• original – orginal

• orijentalan – orjentalan

• orijentisati – orjentisati

• osamnaest – osamnest

• oslobodilac – oslobodioc

• osvetljenje – osvetlenje

• osvoj – osvoi

• otcepiti – odcepiti

• otkad – odkad

• otkako – odkako

• otključati – odključati

• otkopčati – odkopčati

• otpočeti – odpočeti

• otpozdraviti – odpozdraviti

• otprilike – odprilike

• otresen – otrešen

• ovde-onde – ovde onde

◊ P

• Pandorina kutija – pandorina kutija

• pakosna – pakostna

• pakostan – pakosan

• pakpapir – pak-papir

• paljenje – palenje

• paradajz – paradajiz

• pasti – padnuti

• pedeset – petdeset

• period – vremenski period

• Perl Harbor – Perl Harbur

• petnaest – petnest

• petsto – pesto

• pij – pi

• pingpong – ping-pong

• pion – pijon, pijun

• plačući – plakajući

• počeci – početci

• podaci – podatci

• podnesen – podnešen

• podnosilac – podnosioc

• podražavalac – podražavaoc

• podsetnik – potsetnik

• podstrek – podstreh

• podsvest – potsvest

• pokolenje – pokoljenje

• poljoprivreda – poljuprivreda

• pomažući – pomagajući

• pomfrit – pomfri, ponfrit

• popij – popi

• popni se – popni se gore

• porudžbina – poručbina

• posetilac – posetioc

• posetnica – podsetnica

• posred – po sred

• postpejd – post pejd

• pošiljalac – pošiljaoc

• poštovalac – poštovaoc

• potceniti – podceniti

• potpaliti – podpaliti

• potpritisak – podpritisak

• potresen – potrešen

• pozicija – pozicia

• poznajući – poznavajući

• poznavalac – poznavaoc

• pratilac – pratioc

• predajući – predavajući

• predsednik – presednik, pretsednik

• predsoblje – pretsoblje

• predstavnik – prestavnik, pretstavnik

• predstojeći – prestojeći, pretstojeći

• pred tobom – pretobom

• prekjuče – preključe

• prekosutra – preko sutra

• prestrukturirati – prestruktuirati

• pretčas – predčas

• prethodno – predhodno

• pretovarivati – pretovarati

• pretpostavka – predpostavka

• prevodilac – prevodioc

• prianjati – prijanjati

• prikleštiti – priklještiti

• principijelan – principijalan

• principijelnost – principijalnost

• prizemljiti – prizemniti

• prkosan – prkostan

• prkosna – prkostna

• protestovati – protestvovati

• protivkandidat – protiv kandidat

• protivnapad – protiv napad

• protivotrov – protiv otrov

• provreti – provriti

• pulover – poluver

◊ R

• računovodstvo – računovotstvo

• radijator – radiator

• radije – rađe

• radijus – radius

• rajsferšlus – rajferšlus

• ranoranilac – ranoranioc

• rascvetati – razcvetati

• raščistiti – rasčistiti

• razbijte – razbite

• raznovrsna – raznovrstna

• raznovrstan – raznovrsan

• recenzent – recezent

• rejon – reon

• remek-delo – remek delo

• restrukturirati – restruktuirati

• robnonovčani – robno-novčani

• rolšue – rošule

• ronilac – ronioc

• rukovodilac – rukovodioc

◊ S

• sa mnom – samnom

• Sanremo – San Remo

• savesna – savestna

• savestan – savesan

• sažaljenje – sažalenje

• sedamnaest – sedamnest

• seljenje – selenje

• septembar – Septembar

• severnoamerički – severno-američki

• sfera – svera

• siđi – siđi dole

• sijalica – sialica

• simbol – sinbol

• simfonijski – simfoniski

• sinoć – juče uveče

• sitroen – citroen

• sjahati – sjašiti

• skalpel – skalper

• skorojevićki – skorojevićski

• skripta – skripte

• slanik – solanik

• slatka – sladka

• slušalac – slušaoc

• snabdevati – snadbevati

• so – sol

• Sokobanja – Soko Banja

• sosovi – sosevi

• spasavanje – spašavanje

• spasavati – spašavati

• spasilac – spasioc

• spejs-šatl – spejs šatl

• srodstvo – srostvo, srotstvo

• srpska Nova godina – Srpska nova godina

• stambeni – stanbeni

• stari Grci – Stari Grci

• starosedelac – starosedeoc

• steroidi – stereoidi

• sto – stol

• stolnjak – stoljnjak

• stranputica – stramputica

• strasna – strastna

• strastan – strasan

• streha – streja

• strepeti – strepiti

• stroži – strogiji, strožiji

• strukturirati – struktuirati

• stvaralac – stvaraoc

• sumnjati – sumljati

• suprotstavljati – suprostavljati

• suvlji – suviji

• svetlosna – svetlostna

• svetlostan – svetlosan

• svojevrsna – svojevrstna

• svojevrstan – svojevrsan

◊ Š

• šalovi – šalevi

• šaljenje – šalenje

• šampita – šanpita

• Šapčanin – Šabčanin

• šapućući – šaputajući

• Šar-planina – Šar planina

• šaržer – šanžer

• šesnaest – šesnest

• šezdeset – šestdeset

• šivenje – šijenje

• šminki – šminci

• Škot – Škotlanđanin

• Škoti – Škotlanđani

• Škotkinja – Škotlanđanka

• špajz – špaiz, špajiz

• šperploča – šper ploča, šper-ploča

• štaviše – čak štaviše

• štošta – što šta

• štriklirati – štiklirati

• šumadijski – šumadiski

◊ T

• tački – tačci

• takozvani – tako zvani

• talac – taoc

• tamnjenje – tamnenje

• tampon – tanpon

• teorijski – teoriski

• tešnji – tesniji

• to jest – tojest

• Tokio – Tokijo

• tramvaj – tranvaj

• tražilac – tražioc

• trenuci – trenutci

• treperiti – trepereti

• tresenje – trešenje

• tridesetak – oko tridesetak

• trinaest – trinest

• triput – tri put

• tri puta – triputa

• trostruki – trodupli

• truljenje – trulenje

◊ U

• u inat – uinat

• ukleštiti – uklještiti

• umanjilac – umanjioc

• u međuvremenu – umeđuvremenu

• u potpunosti – upotpunosti

• u pravu – upravu

• uputstvo – upustvo

• u redu – uredu

• usred – u sred

• usredsređen – usresređen

• u stvari – ustvari

• u susret – ususret

• uvezen – uvežen

• uz inat – uzinat

• uzjahati – uzjašiti

• uzvičnik – uskličnik

◊ V

• vakuum – vakum

• vakuumiran – vakumiran

• Valjevci – Valjevčani

• valjevski – valjevački

• vanredan – vandredan

• vata – fata

• vaza – vazna

• večeras – danas uveče

• vegeta – Vegeta

• vegetarijanstvo – vegeterijanstvo

• Veliki medved – Veliki Medved

• vezenje – veženje

• višečasovni – više časovni

• viši – višlji

• vizitkarta – vizit karta, vizit-karta

• voćki – voćci

• voćnjak – votnjak

• votka – vodka

• vrapca – vrabca

• vrsna – vrstna

• vrstan – vrsan

• vršilac – vršioc

• vrući – vrućiji

• vukući – vučući

◊ Z

• zabelešci – zabeleški

• zadaci – zadatci

• za inat – zainat

• zajahati – zajašiti

• zalij – zali

• za mnom – zamnom

• zanesenost – zanešenost

• zasluzi – zaslugi

• zatrudneti – zatrudniti

• zauzvrat – za uzvrat

• zecom – zecem

• zejtin – zeitin

• znački – značci

• Zoričin – Zoricin

◊ Ž

• žalosna – žalostna

• žalostan – žalosan

• žaljenje – žalenje

• žar-ptica – žar ptica

• ždrepci – ždrebci

• žetelac – žeteoc

• žleb – žljeb

• žurki – žurci

 

Pravilni izrazi – nepravilni izrazi:

• biću kod kuće – biću kući

• čekati kao ozebao sunce – čekati kao ozeblo sunce

• četrdesetih godina XX veka – 1940-ih godina

• danas se odmaram – danas odmaram

• diskutujemo o nečemu – diskutujemo nešto

• dogovorili smo se – dogovorili smo

• došao sam ovamo – došao sam ovde

• fabrika je počela rad (da radi) – fabrika je počela sa radom

• izgovorio je to ne razmislivši – izgovorio je to bez da je razmislio

• između 10 i 12 časova – između 10–12 časova

• još si tu – još uvek si tu

• kafa za nošenje – kafa za poneti

• kod kuće sam – kući sam

• kontaktirajte sa nama – kontaktirajte nas

• malo-malo pa se nešto dogodi – svako malo pa se nešto dogodi

• možda će prestati kiša – možda prestane kiša

• nakrivo nasađen – nakratko nasađen

• napišite u svesku – napišite u svesci

• nemamo primedaba na tvoje ponašanje – nemamo primedbi na tvoje ponašanje

• od 1939. do 1945. – od 1939–1945.

• ona je kod kuće – ona je kući

• oni se i ne poznaju – oni se ni ne poznaju

• otišao je bez pozdrava – otišao je bez da se pozdravio

• o tom pitanju – po tom pitanju

• oženio se Jelenom – oženio je Jelenu

• ponosi se mnome – ponosi se sa mnom

• sa dodacima i bez njih – sa i bez dodataka

• to je neverovatno – to je za ne verovati

• to se moglo očekivati – to je bilo za očekivati

• u vezi s tim – u vezi toga

• zahvaljujem na pozivu, doći ću – zahvaljujem se na pozivu, doći ću

• za predlog i protiv njega – za i protiv predloga

• zaradili smo upola manje – zaradili smo duplo manje

(Preuzeto sa sajta Opšte obrazovanje)

04 мај

Množina množine ;-)

 

drveca

 

Drveće je zbirna imenica, koja već označava množinu – drveće u šumi, baš kao ovo na slici! Tako se od nje, logično, ne može praviti „nova“ množina.

Ova imenica je zaista specifična pa su i greške gotovo opravdane:)

U jednini DRVO, DRVETA, DRVETU, a u množini označava i građu, posečena DRVA, genitiv – (tih) DRVA, dativ (tim) DRVIMA, ali i stabla – DRVETA, genitiv (tih) DRVETA, dativ (tim) DRVETIMA (akcenat u svim slučajevima na E). Pored toga, imamo i zbirnu imenicu DRVEĆE koja, kao i druge zbirne imenice, gramatičkom jedninom (TO drveće, TOG drveća, TOM drveću) označava množinu, zapravo mnoštvo nečega…

Ako se vratimo na citiranu rečenicu, naš junak mogao se popeti ili „na najveće DRVEĆE sveta“ ili „na neka od najvećih DRVETA sveta“, i to sa kratkouzlaznim akcentom na E! Ali, akcenti su posebna priča, zar ne? O njima drugom prilikom…

19 апр

Sutradan malo!

 

“U našoj zemlji noćas i SUTRADAN biće oblačno…“… OK, u vremenskoj prognozi ništa me više ne čudi još od kada sam videla novu šemu prognoze B92. (Znate ono, voditeljka vas, bez ikakve napomene, prvo izveštava kakvo će vreme tog dana biti negde u Brazilu, pa Gvatemali, pa na Antilima, u Australiji…, a na kraju, nonšalantno, izvesti vas i o izgledima za vreme na ovim prostorima, ako zatreba..?!)

Ipak, ovo SUTRADAN me je baš trglo… Neki, očigledno, ne prave razliku između priloga sutra i sutradan.  Ova naša vremenska prognoza je, tako, jezički nelogična. Jer, SUTRADAN jeste sutra u odnosu na neki drugi dan. Kada pričamo danas o realnom sutra, reći ćemo „Noćas i SUTRA biće oblačno“. S druge strane, reći ćemo: „ Toga dana je bilo lepo vreme, a već SUTRADAN hladno i oblačno..“

 

 

oblakkkk

 

Žalosna je uvek težnja da se prenebregavaju nijanse ili razlike u značenju reči, te, umesto da po svaku cenu čuvamo koliko-toliko bogatstvo jezika, mi nastojimo da ga osiromašimo.

Nadam se da je ovo zapažanje dovoljno smisleno, jasno i korisno. Evo kakvo ćete, recimo, objašnjenje pronaći na internetu, i to na sajtu na kome ljudi najčešće razrešavaju svoje jezičke dileme:

sutra???

Sutra(dan) malo!

 

12 окт

S kim, čime, kako … ( značenja instrumentala )

 

“Zašto su ljudi više fascinirani SA LAŽIMA nego SA ISTINOM?” – izgovorili su u jednom televizijskom programu. Bila bi to smislena rečenica, samo bez predloga SA, upotrebljenog dva puta – bez ikakve potrebe.

Mnogo više od ovog iznenadio me je „obrnuti“ primer, koji mi je, sasvim nenadano, ponudio jedan upadljivi natpis na benzinskoj pumpi:

 

plamen instrumental

„Zabranjeno pušenje i pristup OTVORENIM PLAMENOM“ (?!).

Zar to nije isto kao kada bismo rekli „Prišao je OSMEHOM na licu“…?

Naravno da treba reći SA OSMEHOM na licu, baš kao što treba da piše SA (otvorenim) PLAMENOM.

Zašto je izostao predlog SA na ovom natpisu?

Predlog SA uz instrumental  uglavnom se vezuje samo za značenje društva:  „Došao je SA BRATOM“, „SA KIM si bio?“ i sl. U značenju sredstva strogo je zabranjen, pa ćemo reći: „Napisao je KREDOM“, „Dohvatio je RUKOM“, „Kopa MOTIKOM“, a nikako ne: sa kredom, sa rukom, sa motikom, jer je pitanje ČIME nešto radimo a ne sa čime!

instrumental

Ipak, instrumental ima i vrlo bitno značenje NAČINA, pa ćemo na pitanje KAKO  neko nešto radi odgovoriti: „Uči SA NAPOROM“, „Dolazi SA OSMEHOM“… I u značenju VREMENA predlog SA ima značajnu ulogu, jer je jedno: „SA GODINAMA je dobijao na snazi“ , a drugo: „GODINAMA se nisu videli“; „S JUTROM dolazi i rosa“; „JUTROM odlazi u šetnju“…

Dakle, pumpi bismo mogli (a naravno da to nećemo :-))pristupiti samo SA PLAMENOM, a bilo kakva da su nam moralna načela, možemo biti fascinirani samo ISTINOM ili LAŽIMA; nikako ne SA ISTINOM i SA LAŽIMA!

 

 

 

 

27 јул

Maski ili masaka?

 

 

maska-logo

Ne znam za vas, ali ja sam ovih dana u znaku maski… ili masaka?

Bila to maska kao ritualni predmet kojim čovek sakriva lice, maska u kozmetici, koja štiti kosu ili maska koja, kao gotovo kultni predmet doba modernih tehnologija, štiti naš mobilni telefon – povremeno nam zatreba njen genitiv množine:-).

Jedan od mlađih članova moje porodice me je, tako, ovih dana izveštavao: “Ima baš dobrih masKI za taj telefon”, pa sledeći put: “Našao sam još masAKA za ajfon”. Ako se ne varam, upotrebio je jednom i treći vid genitiva imenica ženskog roda sa dva ili tri suglasnika u osnovi – maskA

U isto vreme, na internetu pronađoh blog čiji autor – pesnik  ima istu dilemu:  u istoj pesmi je, izgleda nesvesno, na jednom mestu upotrebio genitiv MASKI, a na drugom – MASAKA.

maski ili masaka

 

Ako i vi imate ovakvu dilemu, razrešićemo je zajedno.

Genitiv množine ove imenice je MASKI, a ne masAKA.

Iako se pri građenju genitiva množine imenica ženskog roda čija se osnova završava sa dva ili tri suglasnika daje prednost obliku sa nepostojanim A ubačenim između suglasnika: primedAba, basAna, propovedAka, marAka, bolje nego primedbI, markI, i sl, veliki broj ovakvih imenica ima gentiv množine sa nastavkom –I.  Tako treba reći: MOLBI, LAMPI, BORBI, NEPRAVDI, ŠANSI, TAJNI, KANDŽI, RADNJI, PERTLI, CISTERNI, a pesnik iz naše priče ipak je bio u pravu u iskazu: „… previše je MASKI bačeno i stavljeno…“.  

Poslednji oblik genitiva ovakvih imenica, sa nastavkom –A,  baš kao u nominativu jednine, rezervisan je za imenice sa suglasničkim grupama ST, ZD, ŠT, ŠČ, ŠĆ, KS, PS:  lastA, vrstA, zvezdA, baštA, kao i gošćA, taksA, elipsA.

08 јул

PoseKu a ne poseČu!

poseku

 

Svakome ko vidi ovaj natpis gramatička greška (koju je neko ispravio na licu mesta) potpuno će odvući pažnju od sadržine. Šteta!

Ne dozvolite da vas gramatika sapliće na svakom koraku, već se uhvatite u koštac sa njenim pravilima.

Glagoli kao poseći, iseći, peći, reći, u trećem licu prezenta množine imaju oblik sa K, a ne Č, kao u ostalim licima. Dakle: posečem, posečeš, poseče, posečemo, posečete, POSEKU! Razlog je to što u ovom obliku nije bilo uslova za palatalizaciju – K, G, H samo ispred  E i I prelaze u Č, Ž, Š.

TREBA ZNATI OVO i vredno je truda, kako nam se ne bi dešavalo da nam zbog neke gramatičke greške „isklizne“ suština.

 

 

07 јул

ZASUČITE rukave i ISPECITE kolače!

ispeci pa reci

Da li da shvatite ovaj naslov kao savet? Da, svakako. Što više PECITE sami, bićete zdraviji! Ipak, glavna korist koju ćete izvući čitajući tekst je  jezičke prirode.

Kaže se (i piše): ispečem, ispečeš, ispeče, ispečemo, ispečete, ali ISPEKU, baš kao i ISEKU, POSEKU, DOVUKU, IZVUKU…  Zašto? Osnova glagola kao što su ispeći, poseći, iseći, reći, izvući, poseći, završava se na K (peK-, reK-,vuk-, pa imamo PEKAO, REKAO, SEKAO), ali se u svim licima prezenta, osim trećeg lica množine, izvršila palatalizacija (znate ono: k, g, h, ispred -e i -i u nekom trenutku su prešli u č, ž, š). Tako, imamo ISPEČEM, ISPEČE… , ali je ostalo ISPEKU, prosto zato što se u ovom obliku k našlo ispred –u, a ne –e, kao u prethodnim licima prezenta. Zvuči logično, zar ne?

ISPECITE ILI ISPEČITE?

Isto važi i za imperativ (zapovedni način), samo što je ovde izvršena sibilarizacija (k, g, h prelazi u c, z, s, ispred -e i -i). Kaže se ISPECI i ISPECITE (nikako ne ispeČi i ispeČite!), zatim RECI, RECITE, ISECI, ISECITE…

ZASUČITE ILI ZASUCITE?

A ako vas i dalje zbunjuje ovo ZASUČITE (što nas uopšte ne čudi), evo objašnjenja. Glagoli koji u infinitivu glase zasuKATI, plaKATI, kokodaKATI, imaju drugačiju promenu, pa se kaže ZASUČEM, ZASUČEŠ, ZASUČE, ZASUČEMO, ZASUČETE, ZASUČU, kao PLAČU, KOKODAČU… (od ovoga treba izuzeti glagole PRAĆAKATI – PRAĆAKAJU, NUTKATI – NUTKAJU i sl). Isto tako, u imperativu treba reći ZASUČI I ZASUČITE (a ne zasuCi i zasuCite!)…

Dakle, NASLOV NAŠEG TEKSTA NAPISAN JE POTPUNO PRAVILNO I shvatite ga kao preporuku i u sadržinskom i u jezičkom smislu!

I još jedna preporuka: ma koliko neke od vas možda zamara čitanje ovih pravila, učinite to neizostavno, ako treba i više puta! Koristiće mnogo vašoj jezičkoj i opštoj kulturi. U suprotnom, dešavaju se situacije poput ove – da jedna lepa akcija mladih ljudi na jugu Srbije, bude žalosno narušena grubom gramatičkom greškom!

poseku

 

13 дец

Kad su SLONOVI, zašto nisu – KONJOVI?

konjovi 2 crop

 

Tata i ćerkica putuju vozom i u jednom trenutku ona kaže: „Tata, tata, kako su lepi oni KONJOVI!“ A tata će na to: „Nisu konjOVi nego konji… i nisu konji već krave!“

Nasmejaćemo se, svakako, kada pročitamo (ili čujemo) ovaj vic. Smešno, ali i realno! I baš kao što je moguće da malo dete koje ne viđa često ove životinje – ne pravi razliku između konja i krava, realno je da još ne prepoznaje razliku, ali na jezičkom planu,  između konja i – recimo, slonova!

Da li i mi odrasli znamo pravilo po kome množina imenice muškog roda SLON glasi SLONOVI,  a imenice, takođe muškog roda i takođe jednosložne – KONJ, glasi KONJI. Ne znamo, jer to pravilo i ne postoji. Slog –OV-, odnosno –EV-, ispred završetka oblika množine imaju jednosložne imenice muškog roda na suglasnik, i to – skoro sve. Rog – rogovi, top – topovi, klip – klipovi, plod – plodovi, dlan – dlanovi, kralj – kraljevi, sin – sinovi, a u životinjskom svetu: slon – slonovi, vo – volovi, bik – bikovi…  E, tu nam KONJI prave problem, jer nisu konjovi! Nisu jedini, jer su tu i mravi, crvi, psi, kao i imenice dani, zubi,  prsti, gosti…

Takvi su zakoni jezika: nekada nas ne uče gramatička pravila, već jezičko iskustvo. I baš zbog nedostatka iskustva, deci nije jasno zašto treba reći KONJI, ako se kaže slonOVi, sinOVi, rogOVi… Isto se može reći i za strance, koji, iako možda imaju pozamašno životno, pa i jezičko iskustvo u svom jeziku, nemaju ga u onom koji su tek počeli da uče… Ne možemo im zameriti, baš kao ni deci, onda kada u jeziku primenjuju jedan logički princip. Šta je analogija? Upravo to kada u jednom pojedinačnom slučaju zaključujemo na osnovu drugih sličnih primera. Dakle, kada nam deca zvuče smešno, kao u vicu sa početka našeg teksta, ona u jeziku postupaju – pametno.

02 дец

Vitez Palman – verni PRATIOC

 

pratioc 2

 

Lepa slika, lepo je i što je car Dušan mogao uvek da se osloni na nemačkog viteza, samo sa jednom ispravkom: Palman je bio njegov PRATILAC! Onaj ko je hteo da ovo vizuelno podsećanje na srpsku istoriju obogati natpisom, sve je uradio dobro, sviđa nam se i ova ćirilica… samo se ogrešio o jedno bitno gramatičko pravilo.

Kaže se (i piše) pratiLAC, baš kao i čitaLAC, gledaLAC, ali pratiOca, pratiOcu, pratiOca, pratiOcem, o pratiOcu; pratiOci, pratiOcima… Jedini padež pored nominativa jednine koji zadržava ovo –LAC, jeste genitiv  množine. Na primer: Bilo je puno gledaLACa (slušaLACa, misliLACa, znaLACa…)

Glasovna promena  prelazak  l u o podrazumava prelazak glasa L na kraju reči ili sloga u glas O, što se u srpskom jeziku desilo krajem 16. veka. Tako je STOL postao STO, PRESTOL – PRESTO, a SOKOL – SOKO! Baš zato danas imamo oblik PETAO umesto petal, ali u drugim padežima L je zadržano: petLa, petLu, petLom; zato se kaže DEBEO, ali debeLa, debeLo, debeLi; ČITAO, ali čitaLa, čitaLo, čitaLi…

Na kraju, zato je vitez Palman bio Dušanov verni PRATILAC!

A ko je vitez Palman Braht? Ovaj nemački vitez (rođen oko 1290), odbijen od jedne štajerske grofice, lutao je srednjom Evropom, sa turnira na turnir, da bi se sa grupom krstaša uputio ka Jerusalimu. Ipak, sudbina ga je zaustavila negde na ovim prostorima. Stigao je u Zetu baš kada se tadašnji njen vladar Dušan borio za presto, a protiv oca, kralja Stefana Dečanskog. Sve do kraja vladavine kralja, a potom i cara Dušana Silnog, najratobornijeg od svih Nemanjića, vitez Palman je bio uz njega. Baš o tome govori ova lepa slika…